Dok većina u riječkom Gradskom vijeću odbija usvojiti kulturnu strategiju grada koji je, nekad bilo sad se spominjalo, bio prijestolnica kulture, za to se vrijeme u Crikvenici, uz podršku Primorsko-goranske županije grade zgrade koje narušavaju kulturno-povijesnu urbanističku cjelinu grada. Riječ je o boutique hotelu Bellevue. Na aktualnom satu Županijske skupštine stoga sam postavila pitanje o okolnostima i odgovornosti njegove izgradnje.
Hotel Bellevue je izgrađen na katastarskoj čestici 1117, nakon što su bageri srušili staru zgradu. To bi trebala biti odlična vijest, Crikvenica je turistički orijentirano mjesto i gradnja hotela u samom središtu, na mjestu starog i devastiranog hotela, nova je vrijednost za tamošnji turizam. No, ipak je ovo Hrvatska, pa ako ne ide redovnim putem, potegnu se veze, „okrene“ telefon nekoga u Zagrebu na pravom mjestu, po mogućnosti u nekom ministarstvu i – eto hotela koji je sve osim smisleno uklopljen u prostor.
Promjena Prostornog plana uređenja grada Crikvenice
Naime, riječki su konzervatori najprije izdali posebne uvjete koje glavni projekt nije zadovoljio i zbog toga su odbili izdati potvrdu glavnog projekta. To se odnosilo na gabarite zgrade u odnosu na referentnu zgradu određivanja visine hotela u tom dijelu Crikvenice.
Nakon toga se investitor žali Ministarstvu kulture i medija, gdje zaključuju da projekt zaista nije u skladu s posebnim uvjetima. Međutim, prema mišljenju Ministarstva, nema prepreke izdavanja potvrde glavnog projekta, temeljem novih promjena Prostornog plana uređenja grada Crikvenice (PPUGC)?! U ponovljenom postupku riječki konzervatori izdaju potvrdu glavnog projekta, iako ona nije u skladu s posebnim uvjetima, navodeći da se potvrda glavnog projekta izdaje temeljem rješenja Ministarstva.
Ovdje je očito da je Ministarstvo kulture i medija čekalo da Grad Crikvenica donese odluku o promjeni PPUGC-a, kojim se omogućilo izgradnja hotela visine do 23,5 metara, kako bi zaključilo da „nema prepreka za izdavanje potvrde glavnog projekta“.
Nepoznanica, dakako, ostaje kako će PGŽ kod ishođenja građevinske dozvole zadovoljiti uvjet da hotel Bellevue mora biti visine do 23,5 metara, ali mora biti i unutar „gabarita uličnog poteza“. Jer to kod Bellevuea nije slučaj. Dakle, između niza upitnih odluka nadležnih tijela, problematična je i građevinska dozvola koju je izdao županijski Odjel.
Hotel Bellevue je eksces u prostoru
U naknadnom nadzoru zakonitosti potvrde glavnog projekta, Ministarstvo kulture i medija potvrdilo je Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPUGDI) da izdana potvrda glavnog projekta nije u skladu s posebnim uvjetima. MPUGDI traži od PGŽ-a postupanje protiv službene osobe jer „u postupku izdavanje predmetne građevinske dozvole službena osoba, a to je djelatnik PGŽ-a, nije potpuno i pravilno utvrdila jesu li izdane sve propisane potvrde projekta“.
Na moje jasno pitanje na aktualnom satu jesu li poduzete odgovarajuće mjere utvrđivanja odgovornosti i sankcioniranja propusta, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša dr. sc. Koraljka Vahtar Jurković utvrdila je da su se očitovali Ministarstvu koje se “složilo s njima’. Da ne bi sve ostalo rekla-kazala, zatražila sam uvid u pisani odgovor Ministarstva.
Za kraj ću citirati izv. prof. dr. sc. Smolčića s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci koji o konkretnom slučaju kaže:
„Svakom laiku je jasno da se izgradnjom hotela dogodio eksces u prostoru, samo je bilo potrebno detektirati nezakonitosti. Smatram da je problematično izdana građevinska dozvola od strane Primorsko-goranske županije jer se u prostornim planovima na nekoliko mjesta navodi da je gabarite građevina potrebno uskladiti s gabaritima uličnog poteza. Nepoznato je i kako je projektant pri izradi glavnog projekta zadovoljio taj uvjet, te kako je nakon toga Županija izdala građevinsku dozvolu. Ako su gabariti uličnog poteza ono što su rekli iz Hrvatske komore arhitekata (visina susjednih kuća), tada je visina hotela trebala biti oko 15 metara iznad najniže razine tla, a kao što znamo visina hotela je 2-3 kata viša od gabarita uličnog poteza“.
Zaključak je da svi peru ruke od odgovornosti, a zgrada spomenutog hotela strši u visine na crikveničkoj šetnici, „bode u oko“ prolaznike, te narušava urbanističku cjelinu grada.
U sapunicama bi rekli – to be continued…
Autori fotografija: Miro Matejčić i Željko Smolčić
