Intervju za Novi list: Vizija je ključna, a naša je županija nema

Intervju za Novi list
Vizija županije koju mi zagovaramo podrazumijeva promjenu ponašanja. Županija nije i ne smije biti administracija - intervju za Novi list.

Podijelite post

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

U povodu svoje kandidature na lokalnim izborima 2021. za županicu Primorsko-goranske županije dala sam intervju za Novi list. Evo o čemu smo razgovarali:

Najmlađa ste kandidatkinja na ovim izborima za župana i jedina žena: osjećate li to kao prednost ili potencijalnu manu?

– Politika je danas ono što jest upravo zato što njome dominiraju muškarci. Danas se, naravno, pod pritiskom „politički korektnog“ izražavanja, neće više čuti kao nekad vapaj muškarca za defeminizacijom politike, odavno su uvedene obvezujuće kvote (40 %) zastupljenosti žena na izbornim listama, a nerijetko se pribjegava i za imenovanju „tihih“ zamjenica. Međutim, pitanje ostaje: što, doista, znači prisutnost žene u politici?

Politika je (ili bi, barem, trebala biti) prvenstveno dijalog: još uvijek često mučan, neizvjestan, ali nužan i jedini moguć, između onih ZA i onih PROTIV. U svakom dijalogu, u cilju donošenja kvalitetne odluke, izuzetno je važno imati mogućnost saslušavanja RAZLIČITIH perspektiva. Perspektiva žene svakako je drugačija od perspektive muškarca: na stranu besmislene generalizacije, moć dominantna u muškom diskursu, nije univerzalno prihvaćena od strane žena. Ipak, govoriti o fenomenu „žene u politici“ ponekad postane umjetna i nametnuta: kao da govorimo o nekoj ugroženoj vrsti, čime polovinu globalne populacije predestiniramo za nešto drugo (osim vladanja) – za obitelj, kuću, u najboljem slučaju posao. Odavno su Skandinavci zaključili da bi politika s većim udjelom i uplivom žena možda bila pomirljivija i otvorenija suradnji: možda bi bilo manje vladanja, a više žrtvovanja, možda bismo se približili idealu koji su jednako promicali Krist, Gandi i Einstein – idealu služenja. U konačnici, čovjek dolazi do zaključka da je „problem“ uključivanja žena u politiku nepostojeći: žene moraju biti dio politike baš kao što su i dio svega ostalog. Hoćemo li im pokloniti povjerenje – to ne bi trebalo biti pitanje spolnih preferenci nego programskih, intelektualnih i iskustvenih.

Jednako tako može se reći i za tzv. iskustvo: što znači iskustvo lošeg političara? Bi li to trebalo biti nekom prednošću? Nerijetko sam čula da ljudi kažu: prenježna si za politiku. Svatko normalan prenježan je za politiku kakvoj svjedočimo – politiku u kojoj prevladava borba za osobne ili grupne interese, politiku grabeža prikrivenog neradom, politiku koja zaboravlja na izvorne ideale općeg, javnog dobra. S takvom politikom nemam i ne želim imati iskustva. Rekla bih da je, u našoj situaciji u kojoj imamo tako malo pravih političkih uzora, biti „neiskusan“ jedina šansa da se postigne nešto drugačije, nešto malo bliže onome čemu bismo trebali težiti.

Intervju za Novi list
Moj intervju za Novi list

Premda ste već donekle i odgovorili na to pitanje, što bi, po Vama, trebala biti Vaša dominantna vizija u vođenju županije?

– Riječ „vizija“ je ključna: naša županija je, naime, nema. Pišu se brojni dokumenti, strategije, akcijski planovi, deklaracije, ali, baš kao što je vidljivo i iz pokazatelja našeg gospodarskog opadanja, tako i iz nefokusiranog raspolaganja proračunom, mi, zapravo, ispada da uopće ne znamo što želimo, kakvu županiju vidimo za 10 ili 20 godina. Takav je pristup tipičan za sustave kojima je ambicijom isključivo očuvati vlast u svojim rukama.

Vizija županije koju mi zagovaramo podrazumijeva, ponajprije, promjenu ponašanja. Županija nije i ne smije biti puka administracija, nejasna „međurazina“ između lokalne samouprave i države: županija mora biti simbol energije, proaktivnosti i vlastitih novih ideja ili podupiratelj pametnih ideja iz lokalnih sredina. Županija ne smije biti primjer političke krutosti i stranačke politike: županija je krov koji okuplja, pomaže i potiče sve, bez obzira na stranačku (ne) pripadnost, rukovodeći se jedino trenutnim mogućnostima i prioritetima, te kvalitetom projekata (posebno između više jedinica lokalne samouprave). Konačno, županija mora imati transparentne načine odlučivanja i planove djelovanja u kojima će svi moći prepoznati izravan interes vlastite sredine u kojoj žive i rade.

Kakav program nudite u realizaciji ove vizije?

– Naš program obuhvaća velik broj razrađenih konkretnih projekata (na razini Grada i Županije njih ravno 200) na čijoj su pripremi radile ekipe stručnjaka. Među ovim su projektima svakako dominantni uređenje zračne luke na Krku, razvoj poslovne infrastrukture (poslovnih zona, prije svega), usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta i dr. No, ako bismo željeli sažeti program u nekoliko skupina, mogli bismo reći da zagovaramo Povratak moru (projektiranje plovila, gradnja specijaliziranih brodova, pomorstvo, podupiranje razvoja luke, nautičkog turizma i sl.), Povratak zdravlju (razvoj zdravstvenog turizma u Gorskom kotaru, sinergija opatijske i crikveničke Thalassotherapije ili lječilišta u Velom Lošinju) i Povratak društvu (otvaranje novih radnih mjesta za mlade, edukacija umirovljenika za korištenje interneta angažmanom mreže volontera i dr.). U svim ovim aktivnostima važnu kariku bi, osim gospodarstva, predstavljalo Sveučilište.

Svojevrsnim sveobuhvatnim programom možemo smatrati „Zeleni plan“ koji uključuje reviziju prostornog planiranja, poticanje autohtone poljoprivredne proizvodnje, razvoj najnovijih oblika „pametnih“ industrija, redefiniranje sustava gospodarenja otpadom (s redefiniranjem sadašnjeg koncepta Marišćine), okretanje od masovnih oblika turizma i poticanje najnaprednijih oblika javnog prometa.

Intervju za Novi list
Niti je Iva Rinčić Davor Štimac, niti je Davor Štimac Iva Rinčić, ali jedno je sigurno: želimo surađivati – intervju za Novi list

Nema li naša županija, zapravo, već sada dovoljno dobre pokazatelje razvoja koji ne zahtijevaju tako radikalan pristup?

– E, vidite: to je najveća zabluda do koje su doveli oni koji dvadeset godina skrivaju istinu. Po prosjeku prihoda po stanovniku, Primorsko-goranska županija je treća u Hrvatskoj, poslije Grada Zagreba i Istarske županije. Ove statistika uvijek nam se servira kada se želi reći koliko nam je dobro i koliko bi „opasno“ bilo išta mijenjati. Međutim, kako stvari zaista stoje?

Trenutno je PGŽ po prosječnim prihodima po stanovniku otprilike na 1100. mjestu od 1300 regija u Europskoj uniji: samo u protekle četiri godine nazadovali smo za gotovo 200 mjesta. Po prosjeku izvoza, zapošljivosti i konkurentnosti trenutno smo ispod prosjeka Republike Hrvatske, a sve jadranske županije napreduju brže i bolje od nas. Nezaposlenost se u PGŽ-u povećala više od 50 % u manje od dvije godine. Po omjeru broja zaposlenih prema broju stanovnika, naša županija je na 17. mjestu u Hrvatskoj: zaposleno je tek nešto više od trećine ukupnog stanovništva. U razdoblju od 2008. do 2018., broj stanovnika PGŽ-a smanjio se za gotovo 14 tisuća, a pravi razmjeri bit će vidljivi na skorašnjem popisu stanovništva. Ono što posebno zabrinjava jest iseljavanje mladih koji odlaze u potrazi za poslom.

Netko će reći: tu Županija ništa ne može, ona je stiješnjena između lokalne samouprave i države, bez utjecaja i moći. Mi kažemo: ne mora biti tako i nije svuda tako, čak ni u Hrvatskoj. Tko želi doznati što županija može, kada to zna i želi, neka pođe do Istre i Varaždina: ondje županija, zahvaljujući dugotrajnom proaktivnom pristupu, sredstva kojima raspolaže ulaže u zajedničke projekte koji razvijaju poljoprivredu, podupiru nove tehnologije, turizam ili obrte, smisleno, pametno i uspješno.

Recite nam, na kraju, u kakvom su odnosu kampanje Davora Štimca i Vaša? Je li to, zapravo, ista ideja iza koje stoji ista skupina ljudi?

– Niti je Iva Rinčić Davor Štimac, niti je Davor Štimac Iva Rinčić: ne liče si ni izgledom ni karakterom. Ali jedno je sigurno: želimo međusobno surađivati jer znamo da MORAMO surađivati. Poznajemo se, točno je, od ranije: oboje smo sveučilišni profesori, vezani za Medicinski fakultet. Nikada se više ne smije dogoditi da, kao u proteklim godinama, imamo gradonačelnika i župana koji ne komuniciraju. Grad Rijeka je stanovništvom i proračunom polovina Primorsko-goranske županije i nema te zapreke koja se može isspriječiti komunikaciji i suradnji riječkog gradonačelnika i primorsko-goranskog župana. Štoviše, razvojni programi Ive Rinčić i Davora Štimca su usklađeni tako da pretpostavljaju zajedničku realizaciju. Recite iskreno: jeste li ikada na izborima u nas vidjeli takvu sinergiju? Nije li to dobar početak koji konačno ljudima vraća nadu u bolju budućnost?

Moglo bi vas još zanimati: