Iva Rinčić logo

Ispod crte: Primorane smo dati otkaz kako bismo bile s djecom

Da je problem s neupisom u riječke vrtiće alarmantan, svjedoči i 15-taj majki koje su nas došle podržati na presici Ispod crte, na kojoj smo ponudile i neka rješenja.

Podijelite ovu objavu:

Ispod crte Primorane smo dati otkaz kako bismo bile s djecom

Grad je odavno trebao vrtiće istaknuti kao prioritet za rješavanje, te uči u pregovore s javnim institucijama (KBC, PGŽ, Sveučilište), odnosno čak i investitorima, o postojanju prostora koji bi se prenamijenili (u skladu s potrebnim urbanističkim planovima) i ustupili Gradu na korištenje, odnosno dugoročno planirali kao institucije predškolskog odgoja. U zadnjih nekoliko godina otvoreno je nekoliko trgovačkih centara, zašto se nije pregovaralo i o uređenju nekog prostora na namjenu vrtića. Nužna je hitna i neodgodiva izrada plana gradnje gradskih vrtića punog kapaciteta za potreba riječke djece te pokrenuti imovinsko-pravne i druge postupke (s rokovima izvršenja). Potrebno je izmijeniti odluku o načinu financiranja Javnih potreba (roditelji djece u privatnim vrtićima moraju plaćati istu cijenu kao i roditelji u gradskim) i zbog sve težih uvjeta rada, ispuniti dogovor o povećanju plaća odgajateljicama, te izjednačiti primanja tehničkih i administrativnih djelatnika s onima drugih jedinica lokalne samouprave“, zaključci su nezavisne gradske i županijske vijećnice Ive Rinčić izneseni na konferenciji za novinare pod nazivom „Ispod crte – alarmantno stanje s neupisom u riječke vrtiće“, održanoj, prigodno, ispred zgrade Grada.

Uz Ivu Rinčić, nazočne su bile i mame neupisane djece Morena Kolenc, Maja Majurec te Kristina Starc koje su novinarima prenijele svoja iskustva.

Ispod crte Primorane smo dati otkaz kako bismo bile s djecom
Ispod crte: Primorane smo dati otkaz kako bismo bile s djecom

Dodatnu neizvjesnost donijela je izmjena kriterija

“Dugogodišnji problem javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Rijeke iznova je kulminirao ovih dana rezultatima upisa za pedagošku godinu 2023./2024. Pokušali smo dobiti točnu brojku no do danas je nismo dobili, prema podacima koje imamo više od 300 djece ostalo je neupisano u gradske vrtiće, a problem ne rješavaju ni vrtići drugih osnivača (postoje doslovno liste čekanja s nekoliko desetaka djece), odnosno obrtima za čuvanje”, pojasnila je problem Iva Rinčić i nastavila:

“Dodatnu neizvjesnost donijela je ovogodišnja izmjena kriterija. Naime, nema više dodatnog boda za neupis prošle godine; propustilo se dodatno bodovati jednoroditeljske obitelji i samohrane roditelje; s istim brojem bodova (900) dio djece je upisan, a dio ne (kriteriji su nepoznati), roditelji se upućuju u vrtiće na drugom kraju grada… Cijena gradskih vrtića nije se mijenjala do 2008. (najskuplja iznosi 95 eura), dok cijenu drugih osnivača Grad sufinancira u fiksnom iznosu 200 za vrtiće, 260 eura za jasličke skupine, a ostatak podmiruju roditelji (prosječno, od rujna ove godine, roditelji u vrtićima drugih osnivača plaćat će 150 eura, a ne mogu utjecati ni na moguća nova poskupljenja). Dakle, ne samo da mjesta nema, nego ni trošak boravka u vrtiću jednostavno nije isti za svih.”

Problem star 30 godina

Vijećnica je posebno istaknula nedostatak mjesta u gradskim vrtićima.

“Problem nedostatka mjesta posljedica je više od trideset godina zanemarenosti ulaganja u vrtiće. O vrtiću Rastočine govorilo se već 2018. U studenom 2021. godine u medijima je najavljena prijava na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, za izgradnju čak tri vrtića – na Krnjevu i Rastočinama, ali i na Martinkovcu, te dogradnje postojećih vrtića Galeb, Zamet i Maestral. Pitam gradonačelnika: što je tim planovima? Naime, prijavljena su samo dva (Krnjevo i obnova vrtića Galeba), dakle u ovom trenutku nema mjesta, ali nemamo ni plan kada će mjesta biti. Zašto se stalo s Rastočinama, kada će biti gotove…? Pitanja je puno, a više od 300 djece i dalje ispod crte”.

Što je važnije od brige od djeci?

Dakle, u kampanji se govorilo o dva nova vrtića, zatim se spominjalo tri, zasad čekamo početak gradnje prvog. Pridružimo li tome izbjegavanje ispunjenja dogovorenih uvjeta pregovora s odgajateljima/cama, jasna je poruka čelnih ljudi Grada, oštra je bila Iva Rinčić. – Briga o predškolskom odgoju i obrazovanju jedna je od temeljnih nadležnosti jedinica lokalne samouprave! Problem sufinanciranja tek je vrh sante leda problema sustava u kojem vlada neizvjesnost za roditelje, nezadovoljstvo pružatelja usluga, a, vjerujemo, i nesigurnost uprave zbog činjenice da plaćaju uslugu vrtića osnivača čiju kvalitetu i standard ne kontroliraju, zaključila je gradska vijećnica.

Ispod crte Primorane smo dati otkaz kako bismo bile s djecom

Nužno je graditi vrtiće

Morena Kolenc mama je djeteta od 3 i pol godine i istaknula je da za nju ostati “ispod crte” predstavlja jako velik problem:

“Moj sin je rođen u listopadu, što znači da su nam u startu šanse za upis u gradske jaslice ravne nuli, a na kraju se ispostavilo da je ista priča i u privatnim vrtićima. To je sve rezultiralo time da sam morala odustati od posla i biti doma do njegove druge godine. Za mene ostati “ispod crte” predstavlja jako velik problem. Taj problem ima ne samo puno dublji korijen, nego i dublje posljedice, nužna su veća ulaganja u predškolski odgoj – tu mislim prije svega na gradnju vrtića, ali i na obaveze poslodavaca prema majkama nakon povratka s porodiljnog ili produljenog porodiljnog”.

Ispod crte znači ugroženo pravo na rad

Svoju priču ispričala je i majka 18 mjeseci stare djevojčice, Maja Majurec:

Kao i kod većine roditelja, i naša borba za slobodno mjesto u jaslicama još uvijek traje. Drugu godinu zaredom smo ostali bez mjesta. Prve godine nismo upali jer dijete nije rođeno do određenog datuma (31.8. tekuće godine) da bismo ostvarili pravo na jaslice, dok ove godine nismo upali iz meni neobjašnjivih razloga, s obzirom na to da smo i suprug i ja zaposleni, prijavljeni smo u gradu Rijeci, te imamo sve potrebno za upis u jaslice. Imamo maksimalnih 900 bodova i sad smo na listi čekanja, dok su druga djeca a istim brojem bodova dobila mjesto. U čemu je razlika i koji su kriteriji bodovanja? Kako se odlučuje koje dijete će upasti, koje ne ako je broj bodova isti? Situacija u kakvoj se nalazimo nije bajna. Primorana sam dati otkaz na poslu kako bih mogla biti sa svojim dijetom – to znači živjeti na jednoj plaći, uz današnji standard. Smatram da su mi time ugrožena ljudska prava, je mi je onemogućeno pravo na rad, bez obzira na moju volju i želju. Kao žena se u ovom gradu osjećam diskriminirano. Želimo drugo dijete, no situacija je takva da grad Rijeka odlučuje i o odluci o djetetu, a onda i o zaposlenju. Ako nije bilo mjesta u vrtiću za prvo dijete, zašto bi bilo za drugo?

Ispod crte: Djeca u privatnom vrtiću, a troškovi rastu

Dvoje djece znači i dva problema s vrtićem, zna to Kristina Starc, majka dvojice dječaka, jednog od punih 5 godina i jednog od godinu dana:

“Na problem sam naišla još s prvim sinom koji s punih godinu dana nije upisan u jaslice jer sam tada bila nezaposlena jer nisam mogla naći posao dok ne osiguram djetetu jaslice, pa smo ga tada morali dati na čuvanje teti čuvalici. Sljedeće godine ponovno nije upisan u gradske jaslice, ali smo ga uspjeli upisati u privatan vrtić i to samo zato što smo tamo na listi čekanja bili godinu dana. Od tada stariji sin polazi isti privatni vrtić, međutim ekonomska cijena konstantno raste, dok subvencija ostaje ista i više ne znamo kako ćemo to plaćati. Nažalost, ono čega sam se najviše bojala još u trudnoći s mlađim sinom, jest upravo to da ćemo kada napuni godinu dana ponovno morati prolaziti torturu oko upisa i biti ispod crte zbog nedostatka mjesta, iako zadovoljavamo sve uvjete i oboje smo stalno zaposleni. Nije ni čudno da mladi roditelji više ne žele imati dvoje ili više djece dok je sustav ovako pokvaren i dok nam nisu omogućeni osnovni uvjeti za normalan rad i smještaj naše djece. Što da ja sada kažem poslodavcu kada se na posao moram vratiti za mjesec dana?”

Sustavna briga o predškolskom odgoju i obrazovanju

Uz kratkoročna rješenja, Iva Rinčić predložila je i neka dugoročna.

Što se još može učiniti? Pa, recimo, u potpunosti umrežiti i digitalizirati sustav ustanova koje pružaju javnu uslugu predškolski odgoj i obrazovanje na području grada Rijeke kako bi se izbjegli dupli upisi; uskladiti rokove upisa; razraditi kriterije i bodovanje upisa (jednoroditeljske obitelji i samohrani roditelji moraju dobivati dodatne bodove, a trenutno dobivaju 40, a oba roditelja 100) te razraditi kategorije sufinanciranja u gradskim vrtićima (uvesti više kategorija, s većim rasponom iznosa).

Uz to, potrebno je sustavno održavati primjerenu razinu primanja i ulaganja u usavršavanje odgajateljica, povećati broj gradskih stipendija za odgajatelje/ice, osigurati podršku ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja za sudjelovanje u europskim projektima te razvijati specijalizirane vrtićke i jasličke programe usluge vrtića drugih osnivača.

Ova inicijativa dovela je do odluke Grada Rijeke da pokrene otvoreno Savjetovanje s javnošću kako bi roditelji dobili bolju uslugu.