Iva Rinčić logo

Kompleks Metropolis propada – Zabrinuti smo za sudbinu skladišta

Kompleks Metropolis čini 5 lučkih skladišta. Poznata je jedino sudbina skladišta broj 22 koje se prenamjenjuje u sklopu projekta Rijeka Gateway. No, 3. kat ovog skladišta nema određenu namjenu.

Podijelite ovu objavu:

Kompleks Metropolis propada Zabrinuti smo za sudbinu skladišta - Iva Rinčić

Kada je listopadu 2023. riječki Odbor za kulturu na čijem je čelu kolegica Maša Magzan u sklopu sjednica Riječka industrijska baština na aparatima iznova pokrenuo pitanje sanacije i revitalizacije Lansirne stanice Torpedo, rezultat su bili konkretni prijedlozi timskog pristupa i suradnje. U tome su sudjelovali Lučka uprava, Konzervatorski odjel u Rijeci, Građevinski fakultet u Rijeci, udruge Pro Torpedo i Grad Rijeke. Rok za definiranje nositelja i cilja projekta je 31. prosinca 2023. godine.

Kompleks Metropolis plijeni pozornost javnosti

U drugom je zaključku Odbor Muzeju grada Rijeke predložio razradu koncepta budućeg postava izložbe torpeda koji uključuje smještaj postava u blizini izvorne Lansirne stanice Torpedo (s rokom za postupanje je 30. siječnja 2024.) Važno je naglasiti da kada je riječ o prostornim mogućnostima, postoji načelna suglasnost Lučke uprave u vezi smještaja izložbe u jednom od zgrada lučkih skladišna, znanih kao Kompleks Metropolis, kada se za to steknu potrebni tehnički uvjeti.

Kompleks Metropolis već desetljećima plijeni interes javnosti, nedavno je iznova aktualiziran panel raspravom Društva arhitekata, povodom prenamjene skladišta 22 za potrebe koncesionara.

Što uopće jest Metropolis? Etimološki, metropolis je veliki i prometan grad i/ili glavni grad zemlje ili regije u kojemu su koncentrirani politička vlast i gospodarska moć. Teško je to povezati s Rijekom danas, ali ovaj pojam i njegovo značenje dobro ocrtavaju ono što je Rijeka nekad bila i značila. Riječki je Metropolis važan dio identiteta grada, odnosno nekadašnje glavne luke, a čini ga 5 skladišta približnih dimenzija 20×120 metara smještenih u 2 reda uz obalu, tako da tvore ulicu. Visoke su to i uglavnom šestero etažne građevine, nastale od 1909. do 1914. godine.

Hvale vrijedna inicijativa Društva arhitekata Rijeka

Prostor je dobio ime zbog visećih mostova među skladištima te ambijenta koji podsjećaju na scenografiju istoimenog kultnog Langovog SF filma iz 1927., a osim pozicije na moru, njegov je ogromni potencijal ukupna površina jednaka površini čitavog Korza! Stilski i konstruktivno, to su neupitno jedinstveni prostori, još uvijek visoke razine kvalitete i relativno jednostavni za prenamjenu. Naravno, kada bi za provedbu vraćanja u funkciju postojala volja i vizija gradske uprave.

Stoga je hvale vrijedna inicijativa Društva arhitekata Rijeka da se potakne rasprava o reaktivaciji i budućnosti kompleksa Metropolisa, problematizirajući ne samo važnost riječke industrijske baštine, nego i cijenu nebrige o njenoj sudbini. Još se prije petnaest godina raspravljalo o neiskorištenosti Metropolisa, a konzervatorska je zaštita bila jedina prepreka rušenju skladišta.

Novi zamah ovog prostora nastaje izgradnjom cestovne infrastrukture D 403, proširivanjem Praškog pristaništa i izgradnjom Zagrebačke obale. No, ostaje otvoreno pitanje budućnosti ostalih lučkih skladišta. Naime, od 5 skladišta, poznata je sudbina jedino skladišta 22 koji se rekonstruira i prenamjenjuje u sklopu projekta Rijeka Gateway (koncesije za uredske prostore uz prateće prostorije terminala). Značajno je da ovo skladište ima 3. kat koji nema određenu namjenu, što otvara brojne mogućnosti korištenja i javne namjene.

U sklopu tribine, sjajan poticaj za daljnja promišljanje bile su utopijske vizije i moguće transformacije riječkih lučkih skladišta koje su pratećoj izložbi predložili studenti arhitekture iz Zagreba, Ljubljane, Beograda i Zuricha (novi prostor stanovanja, urbana farma, lučki kampus, muzejski depo, skladište podataka, vertikalno selo, zatvor, govorilo se čak i o spalionici smeća). Nana Palinić je podsjetila na arhitektonsku vrijednost i povijesni pregled nastanka lučkih skladišta, dok je Daina Glavočić, predsjednica Udruge PRO TORPEDO za promociju i zaštitu riječke industrijske baštine prikazala zanimljive primjere revitalizacije lučkih prostora u svijetu.

Kompleks Metropolis propada Zabrinuti smo za sudbinu skladišta - Iva Rinčić
Tribina Društva arhitekata Rijeka bavila se temom Kompleks Metropolis. Fotografija: rijeka.hr

Kompleks Metropolis ima veliki potencijal

Posebno je istaknut utjecaj i značaj luke na razvoj grada u prošlosti, ali i brojne mogućnosti za budućnost širenja i stvaranja nove vizure grada kroz nove sadržaje i novi društveni prostor. U kontekstu Rijeke na moru, inspirativna je inicijativa revitalizacije i ekološka obnova lučkih područja u nove prostore stanovanja i kupališta za građane. Rijeka ima 25 km obale, a 15 km tek treba ‘osvojiti’ i otvoriti grad prema moru.

U smislu potencijala koji ima Kompleks Metropolis, valja podsjetiti na to da se u javnosti govorilo čak i o izgradnji filmskog studija. Ondje, naime, postoji cca 60.000 metara četvornih korisnog prostora. Na tom je tragu kolegica Magzan gradonačelniku uputila i vijećničko pitanje u vezi iskaza interesa jedne češke producentske tvrtke. Naime, od iskazanog interesa je prošlo 2 godine, no u javnosti nema nikakvih informacija.

Dapače, prema neovisnoj studiji o opravdanosti izgradnje filmskog studija u Hrvatskoj koju je po narudžbi Hrvatskog audiovizualnog centra i Ministarstva kulture i medija izradio Jonathan Olsberg, istaknuti konzultant za filmski sektor, predviđena godišnja dobit već druge godine postojanja iznosila bi oko 2 milijuna eura, a nakon 5 godina dobit bi se udvostručila. Gradonačelnik u odgovoru navodi da su zahtjevi investitora bili iznimno veliki, pa su češki filmaši reterirali i pokrenuli studio u Berlinu.

No, Rijeka im je i dalje zanimljiva zbog mora.

Riječka industrijska baština na aparatima

Budući da odgovor gradonačelnika (iznova) nije bio dovoljno konkretan, Maša je poslala u proceduru i dopunsko pitanje o tome što se konkretno razmatralo kao opcija i što su češki ulagači točno tražili pa ćemo vas izvijestiti kad stigne odgovor.

I tako, dok brojimo besmislene odgovore i anemične poteze gradske vlasti, izražavamo ne samo zabrinutost, nego i gorčinu nad sudbinom našeg nasljeđa. Recentni potezi gradske vlasti, poput prodaja Žabice, nažalost ne ulijevaju nadu o cjelovitom promišljanju i zaštiti urbanog prostora, pa onda ni prenamjeni i vraćanju gradu trenutno nedostupnih prostora, uključujući prostore industrijske baštine. U konačnici, ono čime bi se trebao baviti gradonačelnik, rade strukovne udruge, oporbeni vijećnici, mediji, zainteresirana javnost…

I za kraj malo zanimljivosti – jeste li znali da je, u usporedbi s Trstom, Rijeka 16 godina kasnije dobila željeznicu, 16 godina kasnije je izgrađeno prvo trajno lučko skladište. No, primjena armiranog betona je ono po čemu je Rijeka prestigla Trst jer je 6 godina prije Trsta imala prvu kompletno armiranobetonsku višekatnu građevinu, skladište br. 17!