S kolegicom Mašom Magzan održala sam u Art kvartu konferenciju za medije pod nazivom “Nered i nemar riječke gradske uprave prema sektoru kulture”. Istaknula sam da je riječka kultura talac neambiciozne i manipulativne politike podijeli i vladaj.
Rijeka je naime u proteklih nekoliko godina, barem ako je suditi prema riječima bivše gradske uprave, provela najveće investicije u kulturi u povijesti neovisne Hrvatske, više od 300 milijuna kuna. Očekivali bismo da je riječka kultura jedan od stupova razvoja ovog grada.
Od EPK brenda Rijeka nema ni E
Vijećnica Magzan, ujedno predsjednica gradskog Odbora za kulturu, smatra da od EPK brenda Rijeka nema ni E! Bez sustavnih rješenja i kontinuirane brige za infrastrukturu i ljude koji su stupovi programa, funkcioniranje institucija u kulturi svodi se na preživljavanje i improvizaciju.
Smatramo da su ključni problemi u institucijama u kulturi nestimulativni uvjeti rada i neadekvatno vrednovanje rada. Posljedično i opasnost odljeva radne snage sa specifičnim znanjima i vještinama. Tu je i zastarjela infrastruktura, problem neodržavanja, krovovi zgrada koji prokišnjavaju, a često nema grijanja i/ili klime: GKL, HKD ili donedavno Art kvart.
Sve ovo izaziva nezadovoljstvo. Neke institucije čekaju rješenja, druge se snalaze pa vlastitim sredstvima ‘krpaju’ ono što se može ‘zakrpati’. Sve u svemu, to su samo kratkoročna rješenja. Dugoročne vizije i sustavnog pristupa rješenjima nema. Ključni primjer nerada je MMSU. Zvuči nevjerojatno, ali cijeli 2. kat MMSU-a je sada depo i neiskorišten prostor u vlasništvu Grada!
Krunski primjer nemara je Gradsko kazalište lutaka. Unatoč šokantno lošim uvjetima rada u GKL-u, Grad Rijeka nema nikakav alternativan prostor za GKL, a troškovi rješavanja grijanja i hlađenja su se popeli na gotovo 250.000 Eura.
Postavljamo pitanje ima li smisla ulagati u nešto što nije dugoročno rješenje? Dakle, još jedan problem nedostatka vizije i dugoročnih rješenja.
Takav je bio i pristup nedavno završenom pregovaranju koeficijenata zaposlenika u kulturi.
Nisu konzultirani ravnatelji svih ustanova
Upozorile smo na to da je metodologija za određivanje koeficijenata upitna zbog zastarjele sistematizacije, zanemarivanja promjena u složenosti poslova i specifičnosti funkcioniranja pojedine ustanove. Najspornije je to što nisu konzultirani ravnatelji svih ustanova u kulturi. Jer, su oni najbolje upućeni u stanje na terenu.
Naime, pregovaračko tijelo odluka je gradonačelnika i činjenica je da ono nije uključivalo sve ravnatelje ustanova u kulturi.
Umjesto ignoriranja, stvaranja prepreka i stava „ne može se“, tražimo proaktivno rješavanje problema.
Grad Rijeka zazire od javnog, otvorenog i pravednog
Građani zaslužuju učinkovite i odgovorne vlasti koje će se aktivno baviti njihovim potrebama i brinuti se za njihove interese. Koliko god se volio ponositi titulom transparentnosti, Grad Rijeka zazire od javnog, otvorenog i pravednog, te priliku vidi u odgađanju i/li zataškavanju problema i selektivnom pristupu.
Bez dobre uprave nema napretka. Duboko smo nezadovoljni načinom nerada Marka Filipovića zbog kojeg je ovaj grad sve više njegov talac.
Već smo govorili o mogućim rješenjima. To su:
● jasna i dugoročna politika plaća s dinamičnom osnovicom,
● nova sistematizacija radnih mjesta na razini sustava,
● osnivanje zajedničkog pregovaračkog tijela predstavnika izvršne vlasti i svih sindikata,
● investicije u obrazovanje i usavršavanje djelatnika,
● izrada modela zadržavanja radnika.
Naglašavamo da je riječka kulturna baština bogatstvo, a ne teret.