Nezaposlenost je najveći problem: No ima potencijala da se pokrene PGŽ

Nezaposlenost je najveći problem - Boris Popović
S jedne strane tvrtke ne mogu pronaći radnike, s druge velika nezaposlenost je najveći problem. To ukazuje na lošu strukturu tržišta rada. No mišljenja smo da PGŽ ima značajne komparativne prednosti koje treba pretvoriti u konkurentske prednosti, što može rezultirati relativno brzim otvaranjem 8.000 radnih mjesta.

Podijelite post

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Nezaposlenost je najveći problem Primorsko-goranske županije, shodno tome i niska zaposlenost, koji negativno utječu na demografiju i brzinu rasta i razvoja županije. PGŽ stagnira i zaostaje za ostalim jadranskim županijama. Po broju zaposlenih na broj stanovnika, naša županija je na 17. mjestu u Hrvatskoj, što je porazna činjenica za drugu najbogatiju hrvatsku županiju. Naime, zaposleno je tek nešto više od trećine ukupnog stanovništva.

U zadnje dvije godine od izbijanja Covid-19 krize nezaposlenost je porasla za više od 50% i ukazala na malu otpornost i konkurentnost naše županije. Trenutno imamo preko 10.000 nezaposlenih na birou za zapošljavanje. S druge strane, tvrtke ne mogu naći odgovarajući kadar, što ukazuje i na strukturne probleme na tržištu rada.

Rješenje je minimalno 8.000 kvalitetnih dobro plaćenih novih radnih mjesta

Najveći problem je u tome da su većina nezaposlenih mladi i žene. Posebno su ugrožene mlade žene koje čine preko trećine svih nezaposlenih. Posljedica je odlazak mladih iz PGŽ-a u Zagreb i Istru prije, a od ulaska u EU i u više od 1000 regija EU koje nude više u smislu prilike za rad, ali i život. Naša je županija 1.114. od 1.348 regija u EU po visini BDP-a po stanovniku, a još gore je da nastavljamo kontinuirani pad na toj EU regionalnoj ljestvici. Posljedica velike nezaposlenosti mladih žena je značajno smanjenje broja novorođene djece, jer je dobro poznata činjenica da se nezaposlene žene u Hrvatskoj četiri puta rjeđe odlučuju za majčinstvo.

Ovaj veliki i važni problem traži hitno rješenje!

Rješenje je minimalno 8.000 kvalitetnih dobro plaćenih novih radnih mjesta i dizanje BDP-a na iznad 80% prosjeka EU, i to u što kraćem roku kako bi zaustavili negativne trendove siromašenje u onom najvrjednijem smislu očuvanja lokalnog stanovništva.

Lakše je to reći nego ostvariti, ali mišljenja smo da imamo značajne komparativne prednosti koje treba pretvoriti u konkurentske prednosti. Komparativne prednosti su: industrijska tradicija i jaka prerađivačka industrija, 4 velika otoka, dvije rivijere i Gorski Kotar, izvrsna zemljopisan pozicija u srcu EU i luka s dubokim morem te željeznička i cestovna povezanost, izvrsna klima s očuvanim okolišem, izobilje vode i čisti zrak, sveučilište s dobrom infrastrukturom i kadrovima, vrijedni i pristojni ljudi spremni za suradnju…

Nezaposlenost je najveći problem - Boris Popović 03
Nezaposlenost je najveći problem, što traži hitna rješenja i nove ljude

Prva prilika je prerađivačka industrija u kojoj smo prvi od svih jadranskih županija i u kojoj imamo stoljetnu tradiciju, a i najstarija tvrtka u RH je brodogradilište Kraljevica. Tu djelatnost treba specijalizirati u smislu kreiranja specijaliziranih proizvoda u projektiranju i brodogradnji te metaloprerađivačkoj industriji i usmjeravanju na bogato domaće tržište EU koje traži kvalitetu i inovativnost, a ne samo troškovnu konkurentnost. Tu ima prostora za nekoliko tisuća novih radnih mjesta.

Turizam nije dovoljno razvijen i značajno je slabiji od susjedne nam Istre

Preduvjet za to su poslovne zone u Rijeci i njenoj okolici primarno Bodulovo i Metropolis s prostorom za 2.000 do 4.000 novih radnih mjesta te Kukuljanovo i Miklavija za one manje specijalizirane i sofisticirane koji traže veće prostorne površine. Svakako poticati razvoj farmaceutske industrije predvođene JGL-om našom najperspektivnijom tvrtkom, izvoznikom, specijaliziranom za sterilne otopine u području uho, grlo, nos i potencijalno prvog skrivenog šampiona i jednoroga iz naše županije.

Druga prilika je turizam koji nije dovoljno razvijen i koji je značajno slabiji od susjedne nam Istre koja nema takve ljudske i prirodne potencijale ( 4 velika otoka i dvije rivijere te Gorski Kotar). Dovođenje turizma na razinu Istre, tj. povećanje broja turista za 1,5 milijuna omogućava stvaranje najmanje 2.000 novih radnih mjesta. Ali ne bilo kakav turizam već specijalizirani turizam s visokom dodanom vrijednosti kao što je nautički, zdravstveni, kulturni, kongresni, event & tematski turizam za klijentelu veće platežne moći iz cijele EU. Preduvjet za ostvarenje tog cilja je bolja povezanost s EU autocestom prema Ljubljani, ali i aerodromom koji koristi tek 20% svojih kapaciteta.

Nezaposlenost je najveći problem - Boris Popović 02
ICT industrija je trenutno vodeća svjetska industrija koja pokreće svjetsku ekonomiju i iz koje dolaze 5 vodećih svjetskih tvrtki

Treća prilika je prijevoz i skladištenje gdje postoji ogroman potencijal zbog izgradnje novog kontejnerskog terminala te ceste D403 koja spaja taj terminal s riječkom zaobilaznicom i autoputom. U zaleđu postoji ogroman potencijal za širenje u zoni Miklavija koja je predviđena kao pozadinski terminal za Zagrebačku obalu. Bez obzira na to što je Rijeka poznata kao najveća hrvatska luka njen potencijal je također prilično neiskorišten i za usporedbu značajno je manja luka od slovenskom Kopra u neposrednoj blizini usprkos mnogim komparativnim prednostima…

Prvi hrvatski jednorog, istarski Infobip dolazi iz ICT industrije

Ulazak u EU značajno je povećao promet u riječkoj luci, a ulazak u Schengen i EU zonu još će to multiplicirati tako da i u tom segmentu postoji prostor za otvaranje 1.000 do 2.000 radnih mjesta ako se modernizira fizička infrastruktura i bolje poveže sa zapadom te dovede koncesionar koji ima klijente i tržište, ali i znanje i ugled uz financijska sredstva.

Četvrta je djelatnost s najvećim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta s visokim plaćama je ICT industrija. To je trenutno vodeća svjetska industrija koja pokreće svjetsku ekonomiju i iz koje dolaze 5 vodećih svjetskih tvrtki. I u Hrvatskoj 3 najveće investicije direktno u kapital tvrtki se desio u toj industriji. Prvi hrvatski jednorog ( tvrtka čija je kapitalizacija iznad milijardu dolara) istarski Infobip dolazi iz te industrije.

U toj industriji radi samo 1.000 zaposlenika u PGŽ-u, što je manje od 2% u ukupnom broju zaposlenika u toj industriji u RH. U RH u ICT industriji radi 50.000 ljudi i plaće su značajno veće nego u drugim djelatnostima, a potražnja postoji za još dva do 3 puta toliko zaposlenih tako da je i u toj industriji moguće otvoriti 2.000 do 3.000 novih radnih mjesta, ali moraju biti ispunjeni preduvjeti dostupnosti visokoobrazovane radne snage i poslovnih prostora za tvrtke veće od 20 zaposlenika s izvrsnom infrastrukturom.

Nezaposlenost je najveći problem, jedno od rješenja je i privlačenje stranih firmi

Plavo/zelene industrije također nude značajne prilike za zapošljavanje od proizvodnje zdrave hrane i čiste energije preko ekoloških sustava prijevoza i stanovanja u ekonomičnim kućama za minimalnom potrošnjom energije do korištenja smeća kao sirovine u kružnoj ekonomiji. Tu je moguće otvoriti 500-1000 novih radnih mjesta, ali je potrebno pripremiti EU projekte koji će iskoristiti nepovratna sredstva iz EU fondova te pripremiti prostorno plansku dokumentaciju koja će podržavati te projekte.

Silver (sijede) industrije su još jedna prilika koja omogućava otvaranje 500 do 1.000 novih radnih mjesta, a okrenute su povećanju kvalitete života naših najstarijih sugrađana što kroz smještaj u staračkim domovima , brige o njihovom zdravlju, obrazovanju, socijalizaciji i integraciji u društvo. To je sve ono što čini njihov život ljepšim, sigurnijim, zdravijim i zabavnijim i što daje smisao i svrhu njihovom životu.

Svakako, nezaposlenost je najveći problem, ali postoje veliki potencijal privlačenja stranih firmi koje su u našoj županiji gotovo dvostruko slabije zastupljene od Hrvatskog prosjeka, kao i u specijalizaciji i orijentaciji na izvoz postojećih domaćih tvrtki čija je pokrivenost uvoza izvozom jedva nešto iznad 50% i tu se krije nekoliko tisuća radnih mjesta.

Da bi se to ostvarilo potrebno se povezati s udruženjem stranih ulagača u Hrvatsku i preko njih uz dobro pripremljene atraktivne projekte i brzu, kvalitetnu i cjenovno konkurentnu lokalnu administraciju ostvariti kontakte sa zainteresiranim stranim investitorima ili ostvariti kontakt preko njih s potencijalnim partnerima u njihovim domicilnim zemljama koji imaju interes surađivati s domaćim izvoznicima.

Sve navedeno dokazuje da postoji veliki potencijal koji je moguće iskoristiti i pokrenuti našu županiju, pokrenuti zapošljavanje i rast BDP te povećati primanja zaposlenih uz zaustavljanje iseljavanja mladih i negativnih demografskih trendova, što će omogućiti da PGŽ štima svima.

Boris Popović, kandidat za primorsko-goranskog dožupana

Moglo bi vas još zanimati: