Na 18. sjednici Županijske skupštine Boris Popović i ja jedini smo digli ruke protiv Izvješća o Planu razvoja Primorsko-goranske županije za 2022. Zato što ne želimo razvoj naše Županije? Naravno da to nije razlog, upravo suprotno. Dapače, apeliramo da do kraja godine vijećnici dobiju na uvid Plan razvoja PGŽ-a, tj. njegovo izvješće sa svim njegovim pokazateljima koja na 18. sjednici Županijske skupštine nismo dobili.
Pa da krenemo od kraja jer problema je nekoliko:
- izvješće nije predano u zakonskom roku
- ako je kašnjenje i razumljivo zbog nedostatka podataka u zakonskom roku, zašto podaci nedostaju tri mjeseca sad, tri mjeseca nakon roka?
- iako je riječ o Izvješću za 2022. godinu, većina se podataka odnosi na 2021. godinu, te ne mogu biti odraz provedbe Plana u 2022.
- konačno, izvlači se zaključak kako ti isti podaci iz 2021. mogu “indirektno biti pokazatelj razvojne politike Plana razvoja 2022. – 2027. godine”?! Kako, pitamo se?
- uopće ne dotaknuvši same pokazatelje provedbe Plana, stava smo da je riječ o zakašnjelom i nepotpunom dokumentu, koji, uz to, izvlači pogrešne zaključke.
Naime, godišnje Izvješće izrađuje se sukladno Pravilniku o rokovima i postupcima praćenja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji u Članku 7, stavak 2 kaže: Tijelo zaduženo za izradu plana razvoja jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave godišnje izvješće o provedbi plana razvoja za prethodnu godinu do 31. ožujka tekuće godine.
Moram li uopće napomenuti da je sjednica održana jučer, 29. lipnja 2023.?
Autori Izvješća naveli su kako dio podataka za određivanje ostvarenosti pokazatelja ishoda za 2022. godinu nije bio dostupan tijekom izrade ovog izvješća pa su obuhvaćeni i određeni pokazatelji iz 2021. godine koji nisu izravan odraz provedbe Plana razvoja PGZ, ali “indirektno ukazuju na dosadašnji doprinos razvojne politike koju Županija podržava i provodila je u prethodnom planskom razdoblju”.
15.000 ljudi manje u PGŽ-u
Nekoliko zornih primjera, kako bi nam bilo jasnije o čemu je ovdje riječ.
Posebni cilj 1.3. Atraktivno poslovno okruženje za zapošljavanje, rast i ulaganja: Broj poduzeća s područja PGŽ u top 1000 RH. U Izvješću stoji početna vrijednost 52 (ne navodi se koja godina), pa pretpostavljamo 2021. (tako uostalom stoji u Planu razvoja 2022. – 2027), ali onda u Izvješću u rubrici realiziranih vrijednosti stoji 58 (za 2021.)! Dakle, ne samo da ne znamo podatak o broju poduzeća u top 1000 na razini RH s područja PGŽ-a u 2022., nego Izvješće mijenja početnu vrijednost izrade Plana. Što to znači za realizaciju Plana 2027.?
Broj stanovnika. Početna vrijednost 281.000 (za 2020.), predviđeni rast 50 ljudi godišnje. Nemamo podatke za 2022. no izmijenjena je vrijednost za 2021. – i to 15.000 ljudi manje, 265.419. Dakle, Razvojni plan čiji podaci u prvoj godini odstupaju od početnih vrijednosti.
Broj zaposlenih 106.570. Iako je bilo predviđeno povećanje 2% godišnje, zabilježeno je smanjenje, koje se tumači promjenom strukture tržišta i tržištem EU. Pa nije li biti Plana predviđati i promjenu strukture tržišta? Ove godine ujedno obilježavamo 10 godina članstva u EU, te utjecaj na broj zaposlenih nije iznenađenje. Autori Plana očigledno su pogrešno planirali, a nosioci politika realizirali te neostvaren rast od 2% zaposlenih pravdaju tržištem EU.
Plan razvoja PGŽ-a – Zaključno o izvješću
Ili nema podataka, ili nam se prezentiraju podaci iz 2021., od kojih mnogi odstupaju od podataka izrade Plana također za 2021., ili su u nekim segmentima ispunjene vrijednosti cijelog razdoblje Plana (je li kod izrade Plana došlo do podplaniranja?).
U zaključku se spominju problemi, no autori nam ne kažu koji to problemi, kamo li rješenja, a iako nema većine podataka utvrđuje se trend rasta i razvoja?! Kaotično, neprofesionalno i neozbiljno!
Tome bih dodala i županov istup koji vijećnike koji postavljaju putanja naziva “đavoljim odvjetnicima”, te objašnjava da se ne dešava PGŽ-u pad ili usporeni razvoj, nego se pad dešava na području PGŽ-a. Čuvši to, svima nam je laknulo. Naime, mi smo naivno bili uvjereni da živimo u PGŽ, a zapravo živimo samo na njenom teritoriju. To je ujedno objašnjenje kakav je Zlatko Komadina kao župan: nije on loš župan u PGŽ, ali jest loš župan na teritoriju PGŽ-a. Kako bilo, stav je to koji potvrđuje ne samo neprihvaćanje realnosti usporenih trendova u PGŽ-u, nego i vječno traženje krivaca u drugima.
No, na to smo već navikli od SDP-a.
A na primjedbu ravnatelja Prigode, županijske razvojne agencije koja je izradila i Plan i Izvješće o tome da smo Izvješću pristupili na selektivan način, s ciljem političke manipulacije, mogu reći samo sljedeće:
Mi vijećnici smo u Županijsku skupštinu izabrani voljom građani kojima jedinima polažemo račun o svom vijećničkom (ne)radu na sljedećim izborima, za razliku od onih imenovanih po političkim i stranačkim kvotama.
Za kraj ću ponoviti apel da do kraja godine mi vijećnici dobijemo dopunjeno Izvješće sa svim potrebnim podacima.
