Ako ste prije nekoliko dana pročitali članak u Novom listu, sigurna sam da vas je obradovala najava da Grad Rijeka u 2025. godini planira okončati predškolske građevinske projekte izgradnje novih vrtića i dogradnje postojećih. Konkretno, riječ je o jednom novom vrtiću (Fiume) i jednoj dogradnji (Galeb). Pomislio bi čovjek – konačno nešto za riječke vrtiće!
U Rijeci zadnji novi vrtić izgrađen 2017.
No, osim euforije, došlo je vrijeme i za realnost i pitanje zašto si Rijeka, grad kojeg ista politička opcija vodi preko trideset godina, uz toliki demografski egzodus uopće dopušta imati problem nedostatka kapaciteta predškolskog odgoja?
I zašto se baš nitko od gradske vlasti, sadašnje, kao ni prošle, nije ozbiljno posvetio ovom pitanju te ga jednom sustavno i dugoročno riješio?
Uostalom, činjenica je u Rijeci zadnji novi vrtić izgrađen 2017. godine dovoljno govori o razmjerima problema i nebrige.
Mjesto za svu djecu u gradskim vrtićima (a ne samo onu s pravom prvenstva!) nadilazi čak i razinu važnosti predškolskog odgoja i obrazovanja. To je važan faktor iseljavanja mladih obitelji iz Rijeke posljednjih godina!
U prilog stvaranja šire slike neispunjenih obećanja, podsjetila bih i na tekst iz 2021. kada je trenutačna zamjenica gradonačelnika, sada i novoimenovana kandidatkinja SDP-a, najavila tri nova vrtića i tri dogradnje/rekonstrukcije postojećih objekata.
Prema članku od prije nekoliko dana, u ovom će se mandatu realizirati trećina obećanja.
Kao građanku Rijeke zanima me što se to (nije) dogodilo u razdoblju 2021. – 2024. da se odustalo od novih vrtića na Rastočinama i Martinkovcu, odnosno obnove vrtića Zamet i Maestral i tko će snositi odgovornost za neispunjena obećanja?
Amandman za bolje uvjete vrtića Škurinje
Dapače, kada je kod izglasavanja zadnjeg proračuna za 2025. godinu kolega Marin Račić (Centar) predložio amandman provedbe arhitektonsko–urbanističkog natječaja za rješavanje zahvata u prostoru vrtića Škurinje u kojem je previđen izgradnja predškolske ustanove, vladajući SDP nije podržao prijedlog?!
Ako postoji ijedno racionalno obrazloženje, građani Rijeke ga zaslužuju čuti. Stvar je jasna, gradska vlast se nije dovoljno bavila temeljitim planiranjem i prepoznavanjem stvarnih potreba mladih obitelji.
Na ovu temu često sam upozoravala u kampanji ispod crte, a o iskustvima roditelja pročitajte više na ovoj poveznici.
Upravo je planiranje najveća nepoznanica riječkoj vlasti. Grad je često suočen s problemima, no ništa se ne poduzima što bi ih u cijelosti riješilo.
Tek kada postanu prijetnja, poput situacije s brojem jasličkih i vrtićkih mjesta koja je eskalirala tek kada su roditelji počeli glasno prosvjedovati zbog nemogućnosti upisa svoje djece, Grad se njima počne baviti.
Sedam mjera za bolje riječke vrtiće
Kao buduća gradonačelnica, svjesna sam da me čekaju mnogi postojeći problemi, poput podatka koji nam govori da Rijeka tone u demografsku krizu, ali odgovorno tvrdim da oni neće i ne smiju eskalirati.
Umjesto nemara i odgađanja, moj je tim posvećen dugoročnom planiranju na zadovoljstvo građana, uz konkretna rješenja, u koordinaciji s nadležnim Ministarstvom i suradnjom s roditeljima.
Rijeka zaslužuje grad koji brine o svojoj djeci i obiteljima već od najranijih godina života, a ne tek kad postane prekasno.
Riječani zaslužuju stvarnu, a ne deklarativnu brigu.
Pitate se što se može poduzeti za riječke vrtiće?
Jako puno, evo nekoliko prijedloga:
1. Provođenje temeljite analize potreba za predškolskim obrazovanjem
Grad Rijeka mora pokrenuti sveobuhvatnu analizu koja uključuje:
➝ procjenu stvarnih potreba mjesnih odbora u pogledu broja djece i njihove potrebe za vrtićima,
➝ redovite konzultacije s roditeljima, odgojiteljima i stručnjacima u obrazovanju, kako bi se prepoznale specifične potrebe svakog dijela grada.
2. Planiranje i realizacija novih vrtića temeljeni na dugoročnim potrebama
Izgradnja novih vrtića mora se temeljiti na dugoročnim potrebama i demografskim promjenama uz plan koji uključuje:
➝ sufinanciranje novih vrtića kroz nacionalne i europske fondove,
➝ djelotvornu suradnju s nadležnim ministarstvom i lokalnim zajednicama kako bi se ubrzala realizacija infrastrukturnih projekata,
➝ razmatranje izgradnje vrtića na ključnim lokacijama, posebno u planiranju novih stambenih područja i drugih naselja s velikim brojem mladih obitelji (posebno treba razmotriti postojeći plan novih vrtića, te kroz izmjene i dopune predvidjeti i dodatne prostor za smještaj podzemnih kvartovskih garaža),
➝ dogradnju vrtića s ciljem osiguravanja dodatnih mjesta za djecu,
➝ prenamjenu postojećih prostora u školama ili ustanovama, kako bi se stvorili dodatni kapaciteti. Nije dovoljno osigurati mjesto djeci s pravom prvenstva, nego svoj riječkoj djeci čiji roditelji iskažu interes.
3. Poboljšanje sustava upisa i prioriteta za riječke vrtiće
Nužne su promjene u sustavu upisa djece u vrtiće s ciljem osiguravanja:
➝ jasno i transparentno dodjeljivanje mjesta u vrtićima kroz jedinstveni sustav upisa,
➝ definiranje prioriteta za obitelji s većim potrebama (npr. za djecu čiji roditelji rade u Rijeci ili obiteljima s nižim prihodima),
➝ povećanje kapaciteta u jasličkim skupinama.
4. Stvaranje fleksibilnog i integriranog sustava predškolskog obrazovanja
Jasna je potreba za modernizacijom sustava predškolskog obrazovanja, uključujući:
➝ razvoj integriranih obrazovnih programa koji mogu uključivati više jezika i razne specijalizirane programe, poput programa za djecu s posebnim potrebama, ali i za naprednu djecu, vrtić u prirodi ili druge specijalizirane programe,
➝ uvođenje fleksibilnog radnog vremena za neke vrtiće kako bi se udovoljilo potrebama roditelja koji rade u različitim smjenama,
➝ razmatranje novih oblika predškolskih ustanova (poput mobilnih vrtića ili vrtića u kvalitetnijoj suradnji s privatnim sektorom) kako bi se omogućio brži odgovor na demografske promjene ili kao prijelazno razdoblje.
5. Podrška obiteljima s djecom kroz socijalne programe
Postoji potreba za širim socijalnim programima koji podupiru obitelji s malom djecom:
➝ povećanje subvencija za roditelje čija djeca borave u vrtićima drugih osnivača i izjednačavanje troškova s roditeljima djece u gradskim vrtićima,
➝ uvođenje programa podrške za roditelje, poput besplatnih roditeljskih savjetovališta i edukacija za roditelje.
6. Kreiranje dugoročnog plana održivosti predškolskog obrazovanja
Konkretan plan održivosti za predškolski odgoj u Rijeci može uključivati:
➝ uspostavljanje mehanizama dugoročne procjene i praćenje kvalitete predškolskih ustanova,
➝ povećanje investicija u stručno usavršavanje odgojitelja i učitelja te njihovo stimuliranje s ciljem zadržavanja stručnog kadra,
➝ razvoj programa za unapređenje kvalitete obrazovanja i brigu o djeci, kako bi Rijeka bila primjer u Hrvatskoj,
➝ suradnju s privatnim sektorom i nevladinim organizacijama u izgradnji i održavanju predškolskih ustanova, kao i u organizaciji dodatnih aktivnosti za djecu i obitelji.
7. Transparentnost i odgovornost za riječke vrtiće
Svakako mogu obećati veću transparentnost u odlučivanju o investicijama u obrazovanje i izgradnju vrtića, uključujući:
➝ redovito izvještavanje građana o napretku projekata i ispunjavanju ciljeva u pogledu kapaciteta vrtića,
➝ uvođenje sustava za praćenje kvalitete usluga u vrtićima.