Utječe li rad kontejnerskog Terminala na Brajdici na kvalitetu svakodnevnog života građana sušačkog dijela Rijeke? Pitanje je to o kojem smo raspravljali na tribini u organizaciji Vijeća Mjesnog odbora Centar – Sušak. Za Terminal na Brajdici kažu da je opremljen poput suvremenih kontejnerskih luka.
No, stanovnici MO Centar – Sušak ne slažu se s time. Upozoravaju, naime, na veliko zvučno, ali i svjetlosno zagađenje na terminalu, koje im otežava normalan život, ali i utječe na njihovo zdravlje. Izlaganje buci i svjetlosnom onečišćenju zasigurno utječe na kvalitetu života, posebno spavanja. Možemo samo pretpostaviti kakav je učinak kontinuirane loše kvalitete spavanja na stres, tlak i druge povezane poremećaje…
Višegodišnje nezadovoljstvo naših sugrađana
Jasno mi je, baš kao što su toga svjesni i u MO Centar – Sušak, da je Terminal jedno od najvažnijih gospodarskih područja u našem gradu te da ima veliku važnost za cijelu Hrvatsku. Uostalom, čak ga je kao takvoga prepoznala i da Europska unija. No, višegodišnje nezadovoljstvo naših sugrađana zaslužuje da ih poslušamo i pokušamo pronaći rješenje na obostrano zadovoljstvo.
Moram najprije istaknuti da na tribinu, iako su bili pozvani, nije došao nitko iz Grada Rijeke niti iz Lučke uprave Rijeka. Jedino mogu zaključiti da tema koja svojom važnošću nadilazi jedan mjesni odbor, jer se tiče i građana Krimeje, Bulevarda, Podvežice, Pećina, i koja traje već godinama – ne zanima naše gradske oce! Njih ne zanima, no građane itekako zanima, ako je suditi po ispunjeno gradskoj vijećnici.
Prema pismu ravnatelja Vukorepe, sva mjerenja ukazuju da je sve redu. Gradonačelnik se, pak, ispričao jer ima puno posla, ali nije čak ni poslao nikog drugog?!
Grad Rijeka može i mora djelovati
Jasno je da jedinica lokalne samouprave, dakle Grad Rijeka, nema neposrednih ingerencija nad davanjem koncesija za ovu namjenu, kao niti nad upravljanjem tehničko-tehnološkim procesima i organizacijom rada Terminala, što navode i u MO-u. No, sigurno je da Grad može i mora djelovati ako nešto ima štetan utjecaj na njegove građane i ako oni već godinama na to (bezuspješno) upozoravaju i ukazuju.
Stoji i činjenica da se radi o lučkom području kojim izravno upravlja Lučka uprava Rijeka i dalje ga koncesionira radi gospodarskih aktivnosti, kao što je to primjer i kod kontejnerskoga terminala. Naime, mjere zaštite za terminal Brajdica propisane su lokacijskom dozvolom za proširenje terminala.
Kao što sam naglasila, građani ukazuju na ovaj problem već godinama, o čemu informacije iz npr. 2013. možete pronaći na ovom linku.
Ili primjerice zapisnik sa sjednice VMO Bulevard iz 2020. godine na kojoj je detaljno elaboriran problem buke i svjetlosnog zagađenja s kontejnerskog terminala. Ponuđena su i vrlo realna rješenja, o čemu možete više pronaći na ovom linku.
Terminal na Brajdici – kronologija slučaja
S obzirom na to da je upit građana, kao i odgovor Grada, zabilježen 2013. godine, a da se ovome istom problemu raspravlja i 2023., očito je da nije došlo ni do kakvog napretka niti rješenja.
Da vidimo o čemu je tu riječ:
● Kontejnerski terminal Brajdica smješten je u centru grada i time je “predodređen” da stvara problem. Sagrađen je sedamdesetih godina prošlog stoljeća i imao je status privremenog terminala. Osamdesetih godina napravljene su studije izmještanja terminala na Krk, ali do toga nikada nije došlo, već je i drugi terminal (Zagrebački terminal) sagrađen također u centru grada. U međuvremenu je Brajdica postala permanentni terminal. No, ostaje pitanje što nakon isteka sadašnje koncesije potpisane na 50 godina.
● Svi problemi koji danas postoje na Brajdici ponovit će se, u većoj ili manjoj mjeri, i na budućem kontejnerskom terminalu na Mlaki – Zagrebački terminal. Postavlja se pitanje vode li se razgovori i poduzimaju mjere s budućim koncesionarima kako bi se prevenirali potencijalni problemi i na toj lokaciji?
● Eskalacija problema na Brajdici događa se i zbog toga što se odužilo jaružanje u dijelu terminala (produbljivanje dubine mora uz obalu terminala) od planiranih 1 godinu na 3 godine. Time se smanjila dužina operativne obale i terminal radi samo s jednim vezom umjesto s dva i brodovi rade 24 sata na dan, zbog čega eskaliraju svi problemi. Kada bi terminal imao na raspolaganju 2 veza, onda bi se bolje rasporedio operativni rad s brodovima i, očekivano, manje bi se radilo noću.
Prema navodima stručnjaka, velik dio sadašnjih problema na Brajdici moguće je riješiti primjenom nove terminalske mehanizacije na električni pogon (umjesto dizela). Svjesna sam da je to dugoročan investicijski plan, no i neke manje intervencije dale bi učinak (radno vrijeme, regulacija asfalta, stišavanje opreme, itd). Momentalno je pak moguće unaprjeđenje zaštita od svjetlosnog zagađenja (gašenje svjetla kada brodovi ne rade ili usmjeravanje reflektora).
Podsjetit ću da je prema čl. 2 st. 3 Zakona o zaštiti od buke, buka štetna po zdravlje ljudi svaki zvuk koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka. Akcijski planovi su planovi izrađeni radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima uključujući mjere zaštite od buke.
Gradonačelniče, čime se vi bavite?
Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Zaštita od buke provodi se danonoćno. U smislu ovog Zakona, dan traje 12 sati, od 7 – 19 sati, večer traje 4 sata, od 19 – 23, a noć traje 8 sati od, od 23 – 7 sati. Grad je dužan izraditi strateške karte buke i akcijske planove koji u potpunosti moraju biti dostupni javnosti i biti obrazloženi na jasan i razumljiv način i iako posjedujemo spomenute dokumente pitane je njihove efikasne provedbe i kontrole.
I gdje smo sada? Odnosno, što je činiti građanima riječkog odbora, za čije probleme Grad nije zainteresiran?
Bivši ravnatelj je Lučke uprave Rijeka i višegodišnji zamjenik direktora Rijeka Gateway projekta Vlado Mezak istaknuo je da je rotterdamska luka imala slične probleme s bukom i više od 1.400 pritužbi građana. Njihovi su problemi uspješno riješeni, kao i u mnogim drugim lukama diljem svijeta.
Također je rekao da takve luke u svijetu imaju službu za korisnike koja radi 24 sata dnevno, a građani joj se mogu obratiti vezano uz buku i slične probleme. Riječki kontejnerski Terminal nema takvu službu pa je za to nadležna Sanitarna inspekcija koju je nemoguće dobiti izvan radnog vremena. Dakle, očito je da postoje relativno jednostavna rješenja, no jednostavno ne postoji volja.
A mi ćemo sutra imati Zagrebačku obalu i pristupimo li tome olako, kao što gradski oci pristupaju ovom problemu, ista situacija nas čeka i u drugim mjesnim odborima.
Gradonačelniče, ako nisu vrtići, ako nije otpad, ako nisu riječke tržnice, ako nije buka s terminala… recite nam, čime se vi bavite?