Iva Rinčić logo

Tribina Novi ritam poreza: Umjesto na rashode i kvantitetu, orijentirati se na prihode i kvalitetu

Porez nije samo financijska, već gospodarska, socijalna i demografska kategorija. Želimo čuti različita mišljenja, pojasnila je u ime organizatora tribine Novi ritam poreza Iva Rinčić.

Podijelite ovu objavu:

Tribina Novi ritam poreza, iz ciklusa tribina RiVizija: Rijeka danas i sutra - Iva Rinčić

Novi ritam poreza, naziv je prve u seriji tribina pod zajedničkim nazivnikom RiVizija: Rijeka danas i sutra, održane u Hrvatskoj čitaonici Trsat, u organizaciji Kluba vijećnika Akcija mladih, Unija Kvarnera, Maša Magzan i Iva Rinčić. Povod je bila najava ukidanja prireza, ali i najava novih poreznih politika u Rijeci, primarno oporezivanja poreza na dohodak, te povećanje paušala po krevetu u kratkoročnom najmu. 

“Porezi su se pokazali ne samo kao financijska kategorija, nego i kao gospodarska, socijalna i demografska. Tema poreza je velika i samo smo je načeli, no naš je cilj prikupiti različita mišljenja i argumentirane stavove prije donošenja konačne odluke. Upravo smo zato imali goste koji su na različit način pristupali temi poreza”, rekla je u ime organizatora nezavisna vijećnica Iva Rinčić.

A gosti tribine bili su Gabrijel Deak zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, grada koji je još prije četiri godine krenuo u porezno rasterećenje građana, dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić, riječki poduzetnik i suosnivač dvije tvrtke Boris Popović te turistički stručnjak i predsjednik Odbora za turizam Skupštine Primorsko-goranske županije Nedo Pinezić. 

Tribina Novi ritam poreza, iz ciklusa tribina RiVizija: Rijeka danas i sutra - Iva Rinčić
Tema poreza je velika i samo smo je načeli na tribini Novi ritam poreza – Iva Rinčić

“Što se tiče situacije i prijedloga grada Rijeke, svaki grad, pa i Rijeka, mora prikupiti određenu količinu prihoda za dio javnih usluga koje pruža. Neki daju manje javnih usluga, neki više. Općine najčešće, bez obzira na to što imaju identična prava i obveze kao i veliki gradovi, u samoj naravi ne pružaju tako visoku razinu javnih usluga pa zato mogu imati i manje opterećenje. Grad Rijeka je ogroman servis, svim općinama u okruženju i sasvim je normalno da grad Rijeka ima veće porezne terete nego općina u okolini, jesu li to Matulji, Viškovo, Kostrena…, jer se svi naslanjaju na infrastrukturu grada Rijeke, govorimo li o sportskoj, kulturnoj i slično”, objasnio je Saša Drezgić.

U Hrvatskoj minimalno oporezujemo imovinu

“Sada je samo pitanje od kuda ćemo ubrati te prihode, a to nije jednako u svim sredinama. Hoćemo li ih uzeti iz potrošnje, imovine ili iz dohotka? PDV uzima središnja država, a kod nas se 60 do 80 % uzima kroz porez na dohodak, znači oporezuje se rad. Manji dio prikuplja se oporezivanjem imovine, manjim dijelom porezom na nekretnine, a većim iz komunalnih naknada. Drugim riječima, u Hrvatskoj minimalno oporezujemo imovinu, a kakav će biti omjer više ovisi o određenoj politici grada, koja je definirana specifičnim kontekstom. Sreća je za Rijeku da u susjedstvu nema jaku jedinicu lokalne samouprave koja bi u toj mjeri privlačila stanovništvo. Svi bi odselili”, upozorio je Drezgić. 

Tribina Novi ritam poreza, iz ciklusa tribina RiVizija: Rijeka danas i sutra - Iva Rinčić
Nedo Pinezić, Boris Popović, Iva Rinčić, Maša Magzan, Gabrijel Deak i Saša Drezgić

“Tematika poreza je svakako kompleksna. Evo primjera grada Opatije, nema prireza. A koliko tvrtki tamo ima, nema ih, a nema više ni stanovništva. Gradovi ne moraju imati iste stope jer svi nemaju iste bazne uvjete. Kad je riječ o nekoj manjoj općini, tamo možda uopće nema pojedinaca s visokim dohotkom. Tada je najgornja stopa nebitna jer nitko ne potpada pod nju. U velikim gradovima, Rijeci Splitu, Osijeku, jako puno građana ima veći dohodak, no opet najbogatiji ljudi, poduzetnici, najčešće imaju neku poduzetničku plaću koja je minimalna, a prihode ostvaruju iz dobiti koja i nije zahvaćena ovim porezom”, kaže Drezgić. 

“Mi smo u Svetoj Nedelji odlučili ići u drugom smjeru i povećati investicijsku klimu te rasteretiti svoje građane, kako bi dobili što veći dohodak. Nismo išli samo u ukidanje prireza, nego smo donijeli niz drugih poreznih rasterećenja i to ondje gdje smo bili deficitarni, dakle, išli smo prema industrijama koje želimo privući u naš grad”, istaknuo je Gabrijel Deak, ujedno jedan od osnivača stranke Fokus. 

“Željeli smo potaknuti doseljavanje i popraviti demografsku sliku, oslobodili smo poduzetnike plaćanja nekih nameta, ukinuli porez na potrošnju i komunalni doprinos, mlade obitelji plaćanja vodne naknade i doprinosa za obiteljske kuće i okrenuli smo se europskim fondovima. U prvih godinu dana kroz investicije koje su se dogodile, kroz doseljavanja koja su nam se dogodila i kroz ulaganja, vratili smo proračun. Štoviše, on je bio i veći iduće godine kroz EU fondove, nego što je bio kad smo sami sebi odlučili smanjiti proračun za šest i pol milijuna kuna, koliko nam je u trenutku iznosilo 6% prireza. Zatim nam se dogodio novi investicijski ciklus”, kaže Deak, a tu svakako misli i na kampus Mate Rimca u Svetoj Nedelji, vrijedan 200 milijuna eura. 

Rijeka je imala najveći prirez u Hrvatskoj

“Sad već idemo u drugu poreznu reformu, idemo u smanjenje poreza na dohodak, želimo rasteretiti građane, želimo da im ostane više novaca i želimo nastaviti s pozitivnim trendovima. Svaka kuna koju smo uložili u to da to prezentiramo i da to dopre do ljudi koji su investitori i koji traže svoj budući dom, rezultirala je velikim povratom u proračun kroz ovaj ili onaj način. Rasteretili smo i turizam i to zato što ga nemamo. Želimo ga stvoriti, a u tom slučaju nećemo odmah staviti financijsku barijeru.”

“Rijeka je imala najveći prirez u Hrvatskoj i samo zbog pritiska nezavisne liste gradonačelnik najavio smanjivanje prireza od 1% godišnje. Gledam podatke o porastu dohotka od poreza i prireza od 2017. do 2022. godine. Samo dva grada imaju manji porast od nas, Dubrovnik i Karlovac. Sveta Nedjelja je ukinula prireza, ali njihov rast je gotovo duplo veći nego naš u Rijeci”, objasnio je Boris Popović. 

Tribina Novi ritam poreza, iz ciklusa tribina RiVizija: Rijeka danas i sutra - Iva Rinčić
Tribina Novi ritam poreza okupila je brojnu publiku

“Samo 12 gradova i općina u našoj Županiji ima prirez. Znači naši građani mogu otići u 24 grada ili općine u kojima neće platiti prirez. Rijeka je izgubila užasno puno poreza, ne samo prireza. Da smo ostavili prirez na 0, povećali bi broj stanovnika, povećali bi bazu i na kraju bi imali više novaca. Problem je jer mi nismo orijentirani na prihode i na kvalitetu, nego na rashode i na prosječnost. I tako smo mi postali jedan vrlo prosječan grad i vrlo prosječna Županija, a naša konkurentnost drastično pada. Svi pokazatelji to govore”, zaključuje Popović. 

“U Rijeci imamo jako puno neaktivne imovine, po zadnjim podacima o stanovima u kojima nema potrošnje struje, u Rijeci ih ima 30 tisuća, rekao bih. To je ogroman mrtvi kapital. Vlasnike tih prostora treba na neki način stimulirati da ih koriste. Tako da oporezuješ neaktivnu imovinu. A s druge strane smanjiš porez na rad i na sve aktivnosti koje ljudi poduzimaju da bi stvorili vrijednost. Danas ljudi odlaze iz Rijeke. Jedini put je dovući pametne mlade ljude”, misli Popović i naglašava da je Rijeka nekad bila motor, a danas je teret PGŽ.

Veliko zanimanje javnosti za tribinu Novi ritam poreza

“Gradovi su odlučili da im turizam smeta, nesvjesni činjenice da turizam otvara radna mjesta jer prihod od samog smještaja čini tek 25-30% ukupnog prihoda od turizma. Sav ostali prihod ostaje u gradu u kojem turist nađe smještaj. Uništimo turizam… i što ćemo onda sa stanovima? Prodati, odseliti, iznajmiti onima kojima je naš grad prolazna stanica i mogu platiti visoku cijenu. Na djelu je penaliziranje stanovništva”, tvrdi predsjednik Odbora za turizam Skupštine PGŽ-a Nedo Pinezić. 

“Ne shvaća se da je iznajmljivanje, kao dodatni prihod, motiv ljudima da ne odlaze iz svog grada. Ako ljudi odu, grad ostaje prazan, kao što se već događa u nekim hrvatskim gradovima. Grad nema prihoda i nestaje. Ako ćemo razvoj bazirati na uvoznoj radnoj snazi, pretvorit ćemo Hrvatsku u protočni bojler. Čim strani radnici dobiju papire u Hrvatskoj, krenut će dalje širom EU. Zato, čuvajmo naše ljude jer bez ljudi nema opstanka niti napretka”, upozorio je Nedo Pinezić.

Na kraju tribine Novi ritam poreza, kao prve u ciklusu RiVizije, bilo je predviđeno i vrijeme za postavljanje pitanja, a velik broj prisutnih koji su se javili s komentarom ili pitanjem, najbolji je pokazatelj koliko su građani zainteresirani za stručne rasprave i koliko u Rijeci nedostaje ovakav tip komunikacije.