U razgovoru za Fiuman ističem: Istinski me smeta stanje u županiji

U razgovoru za Fiuman - Iva Rinčić
U razgovoru za Fiuman posebno sam istaknula mjere s kojima želimo zaustaviti negativne trendove u primorsko-goranskoj županiji.

Podijelite post

Share on facebook
Share on linkedin
Share on twitter
Share on email

Zahvaljujem se portalu Fiuman na opsežnom intervjuu s odličnim pitanjima, a iz mojih odgovora možete doznati što su moje preokupacije u utrci za županicu na ovim lokalnim izborima. U razgovoru za Fiuman posebno sam istaknula mjere s kojima želimo zaustaviti negativne trendove u našoj županiji.

S posebnom radošću donosimo vam ovaj važan intervju:

Iva Rinčić ušla je u utrku za županicu primorsko-goransku kao nezavisna kandidatkinja, a u razgovoru za Fiuman otkrila je što ju je na to potaknulo, ali i što planira sve napraviti ukoliko dobije povjerenje na izborima potrebno za preuzimanje ove bitne funcije…

Što vas je motiviralo da akademsku karijeru zamijenite političkom?

– Pa nisam je još zamijenila:) Ove godine mi je 20 godina rada na Sveučilištu i smatram da svatko tko radi na sveučilištu mora cijeniti tu poziciju. No, ne bi li naši zahtjevi trebali ići dalje od toga: samo da je meni dobro? Naime, počela me istinski smetati situacija u gradu, županiji i zemlji. Uostalom i sama sam majka gimnazijalca koji mi sve češće ponavlja kako jedva čeka napustiti zemlju. Jednostavno ne želim samo žaliti se i ništa ne (pokušati) poduzeti. Vjerujem da puno naših ljudi ima isti osjećaj kad gleda dnevnik na televiziji ili čita portale, kada sami sebi postavimo pitanje – pa kako je ovo moguće? Zar smo osuđeni na političke elite koje žive neki svoj život, potpuno odvojeni od nas ili možemo /trebamo promijeniti stvari? Ako ne možemo ništa promijeniti, onda Hrvatska nema budućnost i bolje nam je da potpišemo kapitualciju pred samim sobom i našom djecom. Demokracija i sloboda koji nam se serviraju samo su privid, živimo u vrijeme ozbiljno poljuljanih vrijednosti. U osobnoj karijeri sam se ostvarila, sad se želim staviti na raspolaganje zajednici tako da si jednog dana ne mogu prigovoriti da nisam učinila sve što je u mojoj moći da živimo u boljoj zemlji. To su moji razlozi, ja sam građanka koja želi dobro svom gradu i županiji, ni manje, ni više.

Nezavisna ste kandidatkinja za županicu uz podršku platforme Da štima grad, Davora Štimca kako je došlo do suradnje?

– Jednostavno. Jedan pjesnik kojeg smo nedavno oplakali rekao bi da “samo retki nađu retke” što bi ja u ovom slučaju protumačila tako da se suprotnosti privlače. Davora poznajem duže vrijeme, ali nismo imali priliku zajedno raditi i naše prijašnje poznanstvo nije bilo ključno za moj ulazak u politiku. U mom je slučaju definitivno prevagnula ideja za koju sam spremna raditi, te tim ljudi okupljen oko nje. Rekla bih da smo oboje samo pojedinci, no oko nas je puno veći broj ljudi koji od politike nikada nisu živjeli niti ikad namjeravaju postati profesionalni političari. Ukratko, ostvareni smo na osobnom i profesionalnom planu i politika nam treba onoliko koliko nam svima treba zdravije i sretnije okruženje u kojem živimo. Tu ima ljudi svih profila, dobi i obrazovanja, a energija koja se stvorila u timu me jako čini radosnom jer je to na neki način već pobjeda – postojimo svega tri mjeseca i već smo uzburkali ustajale političke vode u županiji i dali ljudima nadu da je promjena moguća i da trud nije uzaludan. Dapače, reakcije vladajućih na naše kandidature dosta govore o snazi i šansama našeg pokreta.

Kandidati za dožupane su: Igor Vlajnić i Boris Popović, predstavite ih ukratko?

– Molim vas pročitajte njihove biografije i sve će vam se samo kazati.

U najavi vaše kampanje kažete da se naša županija županija po dinamici razvoja primorskih županija nalazi na začelju u RH, kojim konkretnim potezima namjeravate zaustaviti takav trend?

– Hitno se moramo ubrzati i sa ispodprosječnog rasta BDPa i posljedično plaća manjeg od 2% godišnje moramo doći na rast veći od 4%, što je u rangu rasta Istre ili 5%, što je u rangu rasta Zadarske županije. Primarno treba ubrzati Županiju i njene institucije koje moraju biti brže, kvalitetnije i konkurentnije jer u 21. stoljeću moraš trčati da bi stajao, a moraš trčati brže da bi napredovao. Imamo isplaniranih 200 projekata, što u Rijeci, što u Županiji, koji se moraju realizirati brzo sa glavnim kriterijem stvaranja novih radnih mjesta i dugoročnom održivošću. Naši su partner iz JLS bili pozvani predložiti 2 lokalna projekta lokalna, 2 projekta zajednička na razini sub-regije i jedan zajednički projekt na razini PGŽ. Zamišljeno je da u realizaciji projekata osim JLSa sa 50ak projekata te PGŽ-a i Rijeke sa 50ak projekata sudjeluju i najbolje tvrtke iz PGŽ-a s također 50tak projekata te država i sveučilište sa 50-ak projekata. Sada smo u fazi kada novca ima u izobilju i za dobre projekte nema prepreka za financiranje što preko EU fondova, JPP, privlačenjem fDi te novca institucionalnih investitora npr. mirovinskih fondova, ali i svih ostalih fondova privatnog kapitala. Svaki od tih projekata treba generirati od u prosjeku 10 radnih mjesta godišnje (4-20) što je u ukupnosti 8000 radnih mjesta u 4 godine što bi dovelo do smanjenja stope nezaposlenosti sa 10 % na 2% i do povećanja plaća na preko 80% prosječne plaće u EU i u konačnici zaustavilo odljev stanovništva i ostanak najproduktivnijih sa kojima bi mogli napraviti novi zamah i novi uzlet.

Politika koja se temelji na ekologiji i održivom razvoju iznimno je aktualna u svijetu, a sve se više spominje i u RH, Vi u najavi kandidature spominjete da se PGŽ mora uključiti u zelenu tranziciju, što to točno znači?

– Izvrsno pitanje, koje je definitivno slabo komunicirano u kampanji na županijskoj razini. Rekla bih da je riječ o pitanju puno važnijem od ideoloških koji se potpuno neopravdano guraju u prvi plan. Energetska neovisnost, ublažavanje posljedica klimatskih promjena (globalno zagrijavanje), dovoljna količina lokalno proizvedene hrane i zaštita pitke vode, učinkovito gospodarenje otpadom, kružno gospodarstvo – nisu li to važnija pitanja od gay parade? Situacija je takva da je nužno da si sami postavimo pitanje jesmo li spremni donijeti odluku i provesti nužne mjere koje nam jedine omogućavaju optimalnu mjeru razvoja i održivosti? Ili ćemo nastaviti po starom, ugrožavajući opstanak budućih generacija, te nepovratno mijenjajući planetu? Na našoj listi i u širem krugu suradnika imamo vrste stručnjake u spomenutom polju, te sa zadovoljstvom mogu najaviti tiskovnu konferenciju i okrugli stol u naredna dva tjedna upravo na ovu temu. Trenutne strukture jednostavno nisu dorasle spomenutim izazovima.

Gorski kotar nikako da doživi adekvatnu revitalizaciju – što planirate poduzeti kako bi Gorski kotar postao žila kucavica PGŽ-a, a ne prostor koji odumire?

– Rekla bih demografija, demografija, demografija. Pri čemu nema bolje demografske politike bez novih radnih mjesta! To naravno uključuje subvencije, razvoj poduzetničkih zona, potpore malim poduzetnicima, ali i drugim oblicima djelovanja (OPG, zadruge i slično). Odgovornost Županije koja u svom direktnom sastavu ima goranski kraj (čak i u nazivu!), sigurno je snažnije lobiranje za goranski kraj i na nacionalnoj razini.

U razgovoru za Fiuman - Iva Rinčić 2
Na našoj listi i u širem krugu suradnika imamo vrste stručnjake u raznim područjima – Iva Rinčić u razgovoru za Fiuman

Kvarnerski otoci naše su veliko bogatstvo, što treba poduzeti kako bi se mladi vratili na otok kako bi otoci živjeli 365 dana u godini, a ne samo tijekom par ljetnih mjeseci?

– Iako ne u mjeri kao Gorski kotar i otoci su pogođeni demografskim padom, pri čemu “pate” i do problema sezonalnosti (velike potrebe za radnom snagom u ljetnim mjesecima). Bolja povezanost, posebno s udaljenijih otoka je nužna, a posebno među otocima. One se ne odnosi samo na promet, nego i na bolje zdravstvene (mobilna zdravstvena skrb), socijalne (npr. dom za starije osobe) i druge javne usluge i kulturne sadržaje. Iako postoje razlike, Županija se nužno mora etablirati, brendirati i razvijati kao gospodarska i društvena cjelina, ne sporadično i sukladno stranačkoj pripadanosti njenih čelnika. Pogledajte susjednu nam Istru, koja na lokalnoj razini također ima razlike, ali uloga županije je vizija i provedba zajedničke razvojne politike. Nedopustivo je da u Županiji imamo krajeve iznadprosječnog indeksa razvijenosti i krajeve koji gotovo odumiru. Dobar primjer je turizam – gost koji boravi na Krku, Cresu, Lošinju ili Rabiu, “mora” posjetiti i druge krajeve, manifestacije se moraju zajedno planirati, proizvodi zajedno nuditi… 

Kako vidite razvoj županije nakon epidemije covida19?

– Nezaposlenost je u PGŽ-u u vrijeme krize porasla 50%, što dovoljno govori o našoj nekonkurentnosti i neotpornosti na krizu. To jest alarm za uzbunu jer turizam, koji je objektivno ugrožen ograničavanjem kretanja, nije jedna od tri glavne djelatnosti PGŽ-a – kriza nas je pogodila i u svim drugim granama. Osim negativnih ekonomskih trendova, pandemija je otvorila i neka druga pitanja socijalnog karaktera: dostupnost zdravstvenih i drugih usluga, krizno upravljanje, povjerenje u odgovorne strukture, ali i pitanje pravednosti i solidarnosti prema svim građanima, posebno najugroženijima. Mislim da će pravi izazov biti pronaći dovoljnu razinu otvorenosti Županije (mi želimo biti otvoreni, povezani, umreženi i privlačni i turistima, ali i drugima), ali i samoodrživosti. Iskustvo pandemije definitivno trebamo iskoristiti kao upozorenje i podsjetnik što znači biti ovisan o drugima.

Koje su još gospodarske grane osim turizma povoljne za razvoj u PGŽ-u?

Zaustavljanje negativnih trendova demografskog i ekonomskog propadanja Županije je apsolutni prioritet. Mi smo već najavili 8.000 novih radnih mjesta u Županiji u prvom mandatu, te ponudili ljude spremne i sposobne to učiniti, kao i konkretne mjere kojima ćemo to realizirati. Imamo značajne komparativne prednosti, no nedovoljno iskorištene. Podizanju konkurntnosti Županije moguće je kroz razvoj specifičnih industrija u kojima već imamo tradiciju, posebno prerađivačke industrije (primjer farmaceutska industrija) i brodogradnju. Danas govoriti o napretku nemoguće je bez povećanja ICT industrije, potencijal za to je izniman, s obzirom da trenutno pokrivamo tek 2% državne ICT industrije. Za grada sa sveučilištem to je porazno. Općenito treba snažnije raditi na transferu znanja iz akademske zajednice u realni sektor. Istaknula bih još i razvoj prijevoza i skladištenja, te plavo – zelene industrije. S obzirom na visok udio starije populacije, razvoj silver industrije (usluge i proizvodi za treću generaciju je definitivno izniman potencijal.

Ukoliko ne uđete u drugi kruga hoćete li podržati nekoga od preostalih kandidata?

– U drugom krugu moramo imati kandidata promjene, a to nije niti jedan koji je vlast na županijskoj ili državnoj razini. Podržala bi svakoga tko jamči promjenu, iako u utrku ne bi ni ušla da ne vjerujem da ću u drugom krugu biti moj tim i ja. Ako želimo promjene, moramo glasove koncentrirati na one koji promjenu mogu donijeti i zato vjerujem da neće biti puno bačenih glasova na opcije koje ne mogu ugroziti vladavinu velikih stranaka.

Izvor: Fiuman

Moglo bi vas još zanimati: