Najveća nada svake zemlje leži u primjerenom školovanju mladosti – rekao je davno Erazmo Roterdamski. No, čini se da u našoj Županiji tako ne misle. Naime, učenici iz PGŽ-a su rekorderi po izostancima s nastave.
Svaki učenik propustio je više od 100 sati, što je čak 10 sati više od hrvatskog prosjeka.
Zašto je toliko izostanaka s nastave?
Treba ujedno naglasiti da je riječ o opravdanim izostancima, neopravdani su postali prava rijetkost. Hm…
U broju izostanka u odnosu na kolege iz drugih županija prednjače i naši osnovci. Nacionalni prosjek je 77, naši su na 82. Ali i srednjoškolci. Prosjek je 115, a PGŽ srednjoškolci su na 136,88 sati.
U objavi Riječki vrtići – što se krije ispod šminke? upozorila sam na brojne probleme u riječkom predškolskom odgoju. Apeliram da ovakvi rezultati državne mature traže iskorak PGŽ-a iz (ispod)prosječnosti.
Svatko odgovoran s pravom bi se trebao zapitati – zašto je toliko izostanaka s nastave? Zašto nacionalno raste broj (opravdanih) izostanaka, ali još više zašto mi prednjačimo?
Ovu su pojavu mnogi tumačili činjenicom da po novom Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera roditelj može opravdati kraći izostanak djeteta (do tri dana). Ne postoji čak ni ograničenje broja tih opravdanja. Učenik može tri dana ne doći na nastavu, pa jedan dan doći, pa tri dana ne doći…
Što je zakonodavac time mislio postići, teško ćemo saznati.
Jesu li učenici iz PGŽ-a bolesniji od drugih?
No, tim se argumentom ipak ne objašnjava zašto naši učenici izostaju najviše u zemlji.
Dakle, djeca su nam:
➜ Bolesnija od drugih?
➜ Aktivnija su u drugim aktivnostima?
➜ Roditelji sustav koriste za izbivanje djece s nastave zbog “drugih razloga”?
Na pitanje jeste li pitali roditelje o tome, resorna pročelnica Edita Stilin kaže kako bi i ona to voljela znati i da jedino što može jest razmišljati u pravcu “da angažira institut za društvena istraživanja i napravi analizu koju će nam dostaviti”.
To bi bio sjajan početak, jer da bismo bilo koji problem mogli rješavati, prvo treba priznati da on postoji i razumjeti okolnosti. To se, npr., nikad nije dogodilo s rezultatima naših maturanata koji godinama postižu slabije rezultate.
Broj učenika u PGŽU-u smanjio se za 3,5 posto
Cijela ova objava ostala bi na razini pitanja aktualca Skupštine, da nije bilo još dvije izjave iz redova vladajućih. U jednom do svojih istupa pročelnica je navela popis škola koje PGŽ gradi ili obnavlja. Graditi škole je važno, naravno.
No, čemu ih graditi, ako u njima nema učenika, a nastavnici nisu primjereno vrednovani za svoj rad?
Jer, kako doznajemo, u posljednjih deset godina broj učenika u Primorsko-goranskoj županiji smanjio se za 3,5 posto. No broj superodlikaša povećan je za 4 posto. Broj pohvalnica povećan je za 10 posto, ali su pedagoške mjere smanjene za 50 posto.
Poruka pročelnici i izvršnoj vlasti – uložite u ljude, a ne u cigle.
Neslavni pokušaju duhovitosti SDP-a
Ipak, vrhunac razblaživanja problema demagogijom ponudio je predsjednik kluba vijećnika SDP-a (za neupućene – socijaldemokratske partije), koji me u neslavnom pokušaju duhovitosti nazvao “ukazivačicom na probleme” i “indikatorom” bez rješenja.
Dapače, dodao je da su edukacije i team buildinzi kao dio ulaganja u ljude “floskule koje lijepo zvuče”?
Cigle, dakako, nisu floskule, nego imaju konkretnu cijenu i nekome su svakako korisnije. No učenicima očigledno nisu, jer u škole ne žele ići, a i na maturi ne briljiraju.
Dapače, u donjem su dijelu ljestvice rezultata po županijama.
Za problem izostanaka ujedno je pitao predlažem li “da Županija angažira šinteraj i skuplja učenike po parku”?! Strašno je to čak i izgovoriti, zar ne?
Postoje rješenja i dobre prakse
Kolega, dakako, tvrdi da rješenja nema. No, srećom, u krivu je, a to bi znao već i da je razgovarao s pročelnicom.
Postoje rješenja i dobre prakse. Naprimjer, projekt Dobra škola koji je izrađen u suradnji više dionika: Sveučilište u Rijeci, Savjet za konkurentnost, resorna pročelnica Edita Stilin, te brojni drugi. Projekt se trebao baviti upravo vrednovanjem rada i rezultatima obrazovanja. Procijenjen je na 150.000 eura na 4 godine, no Dobra škola nikad nije zaživjela.
Valjda novaca nema jer je otišao na cigle.
Kolegi bih poručila i da umjesto angažiranja šinteraja treba pogledati primjere drugih županija koji izvrsne rezultate postižu kroz centre izvrsnosti: Varaždin, Zadar, Split…
Margaritas ante porcos
No, budimo realni, govoriti o centrima izvrsnosti nekome tko u kontekstu učenika spominje šinteraj, podsjeća me na onu izreku – Margaritas ante porcos.
I ne, nije riječ o koktelima margarita.
Prozivajući oporbu za ne-rješenja, zanima me samo treba li nam onda uopće izvršna vlast ako imamo oporbu koja treba dati i sva rješenja? Izbori su ubrzo.
Nadam se da se SDP crveni od srama kao što se crvenio kod neizglasavanja izvršenja proračuna na spomenutoj sjednici.
Počela sam s Erazmom, pa je red da s njim i završim – „Nema pouzdanijeg dokaza ljudskoj nerazboritosti, no što je pretjerano samozadovoljstvo”.
Istina, on Erazmo je spomenuo i glupost, ali zadržat ću se samo na nerazboritosti.