Zračna luka Rijeka suočava se s ozbiljnim izazovima. U posljednjem razdoblju, broj putnika značajno je opao, što je zabrinjavajuće. Kada usporedimo trenutne brojke s rekordnom 2019. godinom, primjećujemo pad od čak 21%. Ovi rezultati stavljaju Zračnu luku Rijeka u nepovoljan položaj u usporedbi s drugim zračnim lukama u Hrvatskoj, poput Splita, Dubrovnika, Zagreba, Zadra i Pule, koje bilježe pozitivan trend rasta. Pula ima skoro 4 puta veći promet od zračne luke Rijeka, a Zadar čak 8 puta!” – uvodno je naglasio Marko Boras Mandić, predsjednik Županijske skupštine PGŽ i predsjednik Unije Kvarnera na zajedničkoj konferenciji za novinare Unije Kvarnera i nezavisnih vijećnika Ive Rinčić i Borisa Popovića.
Boras Mandić ističe kako ovo nije samo problem Zračne luke Rijeka, već i šireg turističkog sektora u našoj regiji.
Udruženo oglašavanje je ključno za privlačenje putnika, a Turistička zajednica Kvarner i Županija dijele odgovornost za promociju našeg aerodroma. Međutim, nedostatak komunikacije između tih institucija i zračne luke – kako je nedavno vidljivo na tematskoj Županijskoj sjednici o riječkom aerodromu – predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva hitne korake za rješavanje.
Zračna luka Rijeka ima ogromni potencijal
“Iz iskustva rada u izvršnoj vlasti Primorsko-goranske županije na temi Zračne luke Rijeka mogu s punom odgovornosti zaključiti, da nažalost, niti župana niti direktoricu Turističke zajednice Kvarner tema Zračne luke Rijeka – ne zanima. Posljedice osjećaju građani, gospodarstvo i turizam. Moramo biti svjesni da postoji realna opasnost da se suočimo s potpunom stagnacijom pa čak i zatvaranjem našeg aerodroma”, upozorio je Boras Mandić.
Istaknuo je kao Zračna luka Rijeka ima ogromni potencijal za razvoj, modernizaciju, rast prometa i cjelogodišnje poslovanje samo je trenutno jako čvrsto zavezana konopcima nesposobne politike.
Iva Rinčić, nezavisna vijećnica u Županijskoj skupštini i Gradskom vijeću Grada Rijeke nastavila je kako se ovih dana suočavamo s alarmantnim podacima o lošem prometu Zračne luke Rijeka. No, takvi rezultati nisu više iznenađenje.
“Dok god se ne promijeni način upravljanja ovim trokutom – državom, vlasnicima na lokalnoj i regionalnoj razini, te upravom Zračne luke Rijeka – ne možemo očekivati pozitivne promjene”, poruka je Ive Rinčić.
Dovoljno je pogledati zapisnike Nadzornog odbora i Revizijskog odbora Zračne luke na njihovim web stranicama da shvatimo da se ne posvećuje dovoljno ozbiljnosti ovoj važnoj instituciji. Većinski vlasnik, država često ostaje neaktivan, dok broj putnika opada.
“Županija i Turistička zajednica hvale se ulaganjima u oglašavanje, dok ostali mali vlasnici, poput Crikvenice, Krka, Omišlja, Opatije i Rijeke, čekaju bez djelovanja”, naglasila je Rinčić.
Nastavila je kako u Hrvatskoj postoje i druge zračne luke sa sličnom vlasničkom strukturom, ali nadležna Ministarstva često ne pokazuju interes za ravnomjeran razvoj tih aerodroma.
Važnost redovne linije s europskim čvorištem
“Zračna luka Rijeka je ključna za građane Primorsko-goranske županije i grada Rijeke stoga se pitam postoji li politička volja da se stanje popravi i zaustave negativni trendovi? Zašto župan i gradonačelnik Rijeke nisu tražili od države da prenesu vlasništvo i preuzmu odgovornost?”, upitala se gradska i županijska vijećnica.
Rinčić nastavlja kao sadašnji prioritet ne bi trebao biti samo povećanje broja putnika tijekom turističke sezone, već i uspostavljanje redovne linije s europskim čvorištem tijekom cijele godine. U svijetu gdje se smanjenje emisije ugljika do 2050. godine postavlja kao cilj, gdje se razvijaju nove tehnologije i teži intermodalnoj povezanosti, trebamo se fokusirati na budućnost i osigurati da Zračna luka Rijeka odražava suvremene potrebe putnika.
“Vrijeme je da prepoznamo važnost naše zračne luke i poduzmemo korake prema njezinom napretku”, naglasila je Rinčić.
Boris Popović, nezavisni županijski vijećnik je istaknuo:
“Istina je bolna, ali moramo se suočiti s njom. Naša zračna luka trenutno igra gotovo neprimjetnu ulogu u zračnom putničkom prometu u Republici Hrvatskoj. Naime, manje od 2% putnika odabire našu zračnu luku kao svoju ulaznu točku u zemlju. Dok Zadar proslavlja milijuntog putnika mjesec dana ranije nego prošle godine, promet Zadra u kolovozu premašuje cijelu godinu riječke zračne luke.”
Zračna luka Rijeka treba nam i za razvoj elitnog turizma
Objasnio je kako Plan razvoja turizma u Primorsko-goranskoj županiji do 2030. godine ističe svjetske trendove u turizmu gdje je udio zračnog prometa u ukupnom broju putnika porastao s 46% u 2000. na 59% u 2019. godini, dok je kopneni promet smanjen s 49% na 35% u istom razdoblju.
“Venecija je konkretan primjer i destinacija u blizini koja potvrđuje ovu prometnu promjenu gdje gotovo 50% turista dolazi zrakoplovima, a samo manji dio cestovnom infrastrukturom. Dakle, zračni promet je nezaobilazan”, objasnio je Popović te naglasio kako sa Zračnom lukom Rijeka trebamo razvijati i elitni turizam kao i goste koji borave tijekom cijele godine.
“Zračna luka Rijeka postaje sve važnija kako bismo ostali konkurentni u šestom inovacijskom valu koji je započeo 2020. godine, a još je Aristotel rekao da je svaki problem u svojoj biti kadrovski problem. Stoga je lako zaključiti kako ritam naše županije i grada može dovesti do zaostajanja ili uspjeha”, istaknuo je županijski vijećnik.
Zaključno, trebamo biti svjesni da je zatvaranje Zračne luke Rijeka, prema čemu idemo s ovakvom politikom, užasan scenarij koji bi imao ozbiljne negativne posljedice za sve nas.
“Definitivno je vrijeme da se poduzmu konkretne mjere za rast, modernizaciju i osiguranje cjelogodišnjeg poslovanja Zračne luke Rijeka”, zaključio je Boras Mandić zajedničku pressicu Unije Kvarnera i nezavisnih vijećnika Rinčić i Popović.